Foto Nikola Blagojević
Publika je srdačnim pljeskom ispratila izvođače nakon ovog neobičnog glazbenog putovanja prepunog autentičnih, nesvakidašnjih i, iz današnje perspektive, začudnih glazbenih priča
Nesvakidašnji koncert održan je u Svečanoj dvorani Zajednice Talijana u Rijeci, a označio je vrhunac manifestacije Dana turske kulture. Uz financijsku potporu Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije Rijeka je bila domaćin prestižnog ansambla Izmir Barok koji od svog osnutka 2008. godine uspješno djeluje u domovini i inozemstvu. Povijesno osviještene izvedbe na autentičnim baroknim glazbalima uz manje izvođena djela skladatelja navedene epohe obilježja su rada ovog ansambla kojeg Hrvatska pamti i po nastupu na Varaždinskim baroknim večerima još 2022. godine. Članovi ansambla bili su Mustafa Bülent Oral, jedan od osnivača Izmir Baroka i svirač viole da gambe odnosno kontrabasa, Güzin Teoman Özdamar na baroknoj oboi, barokna klarinetistica Elif Aksoy Yavuz Akalin na tradicijskoj flauti pod nazivom ney, Diego Leveric na arhilutnji, Hüseyin Tuncel na udaraljkama, ali i kao bariton te sopranistica Linet Saul.
Skladbe različitih tradicija
Djela baroknih skladatelja, posebno Bacha, Vivaldija ili Händela nisu rijetkost na koncertnim programima diljem svijeta, ali ovoga puta publika u prepunoj dvorani imala je prilike čuti arije iz pera Tarquinija Merula, Henryja Purcella, Claudija Monteverdija i Girolama Frescobaldija koje je izvodila sopranistica Saul, vidno specijalizirana za ovakav program. Uz navedeno, instrumentalne skladbe Jeana-Baptista Lullyja i Johanna Josepha Fuxa bile su dio programa. No, specifičnost programske ideje nije bila u presjeku manje izvođenih skladbi baroka, već u povezivanju zapadne barokne tradicije s Istanbulom, u kojem su istovremeno djelovali skladatelji poput Gazi Giray Hana i Ali Ufki Beya. Izmjenjivanjem skladbi različitih tradicija, a istog stilskog razdoblja 17. stoljeća omogućilo je uvid u gotovo identična nadahnuća i realizacije umjetničkih izraza putem glazbenih motiva ili priča koje nam glazba nudi bez obzira na to što se radi o vremenu u kojem te dvije tradicije politički i vojno nisu bile odveć prisne. Dapače, upravo usprkos svim preprekama, ovaj koncert pokazao je i kako glazba unatoč svemu djeluje kao spoj među različitim kulturama i narodima.

Foto Nikola Blagojević
Talijanski repertoar
Dodatnu vrijednost koncerta donijela je i činjenica da se u velikoj mjeri radi o svjetovnoj glazbi, zbog čega je koncert imao naziv »Glazba europskih i osmanskih dvorova«, a velika prisutnost talijanskog repertoara učinila je koncertni prostor Zajednice Talijana Rijeka najboljom mogućom pozornicom. Naravno, Rijeka kao odabrano mjesto izvedbe u kojoj postoji snažna tradicija međunarodnih odnosa s Turskom Republikom ili nekadašnjim Osmanskim Carstvom jednako kao i živa prisutnost talijanske tradicije nepogrešivo je činila sinergiju umjetnosti i lokalne zajednice. Zbog toga je sasvim jasna brojna prisutnost publike kojoj se prije početka koncerta obratio predsjednik Hrvatsko-turskog društva Rijeka, prof. dr. Saša Ostojić, i to u ime organizacije koja u Rijeci djeluje više od 30 godina, ali i zamjenik veleposlanice Republike Turske u Zagrebu, gospodin Orhan Ayrac te u ime domaćina Enea Dessardo, predsjednik Zajednice Talijana Rijeka. Koncert je održan u organizaciji Hrvatsko-turskog društva Rijeka, Kulturnog centra »Yunus Emre« u Zagrebu, Nacionalne zajednice Turaka u RH te u suradnji sa Zajednicom Talijana Rijeka. Publika je srdačnim pljeskom ispratila izvođače nakon ovog neobičnog glazbenog putovanja prepunog autentičnih, nesvakidašnjih i, iz današnje perspektive, začudnih glazbenih priča. (N. L.)