Foto Jakov Kršovnik
povezane vijesti
RIJEKA – Fra Josip Percan proslavio je 50 godina svećeništva svetom misom zahvalnicom u Svetištu Majke Božje Trsatske u nedjelju.
Rođen je 1947. godine u Raklju u Istri, a već 48 godina služi u Rimu te radi na velikom projektu sabiranja i proučavanja djela škotskog teologa i filozofa iz 13. i 14. stoljeća bl. Ivana Dunsa Škota.
S Percanom su svetu misu suslavili fra Petar Žagar, fra Marko Gulin i fra Dragan Grizelj, gvardijan Trsatskog svetišta koji je uputio pozdravnu riječ.
– Naš brat Josip već 48 godina u Rimu služi u jednoj od naših najvažnijih kuća – Antoniani, koja je mjesto odgoja, ali i školovanja naše braće franjevaca.
On nije samo čovjek knjige, nego i dubokog pastoralnog rada koji kroz sve to vrijeme poslužuje jednu župu u Rimu kao ispovjednik i propovjednik.
Dragi brate Josipe, želimo ti mir i blagoslov i da nadalje svojim služenjem radiš na korist Crkvi, Božjemu narodu i cijelomu našem narodu. Neka ovo sveto slavlje bude blagoslovljeno na mnogaja i blagaja ljeta, poručio je fra Dragan Grizelj.

Fra Josip Percan kazao je da protekom vremena čovjek shvati kako je sve što je proživio neizmjerni Božji dar te spozna ono što je od početka tražio – što su ljepota, dobrota i ljubav, kao i franjevačka jednostavnost.
– To je ono čemu svi težimo, a put do toga je dugačak. Treba razumjeti tko je Bog, što je Bog za mene i ja za njega. Kad to shvatimo, u otkriću Božjeg lica, onda to uistinu postane naša stvarnost i mijenjamo se.
Želio bih zaključiti mislima sv. Augustina “Kasno sam te uzljubio, ljepoto tako stara i tako nova” – to je Bog. Bog je prava ljubav i to je smisao našeg života i našeg franjevačkog zvanja. Hvala vam na svemu i preporučam se u vaše molitve, kazao je fra Josip Percan.
Fra Josip rođen je kao sedmo i najmlađe dijete u siromašnoj kršćanskoj obitelji. Pohađao je gimnaziju u Biskupijskom sjemeništu u Pazinu te počeo filozofsko-teološke studije u Zadru i Rijeci.
U Zagrebu je magistrirao te 1978. godine postigao licencu iz teologije sa specijalizacijom iz hrvatske povijesti. Iste godine poslan je u Rim gdje je postao članom Škotističke komisije, a u Rimu je i doktorirao.