Hrvatskoj treba stambena politika, a ne lov na vještice, poručili su danas iz udruge Spasimo male obiteljske iznajmljivače (SMOI) u reakciji na prijedlog europske Uredbe za priuštivo stanovanje, predstavljene 9. rujna u Bruxellesu.

U SMOI-ju su naveli kako Europska komisija prepoznaje da je nedovoljna ponuda stanova strukturni problem. Od 2010. cijene stambenih nekretnina u EU-u porasle su oko 60,5 posto, a najamnine 28,8 posto.

– Cijene nekretnina i najamnina u Hrvatskoj također nezaustavljivo rastu, a najviše stope rasta su u područjima gdje turizma gotovo i nema. Zbog toga od hrvatske Vlade očekujemo da mjere priuštivog stanovanja ne temelji na pretpostavkama, već da se usredotoči na ono što doista povećava dostupnost stanovanja: stanogradnju, aktiviranje praznih i zapuštenih nekretnina, povećanje ponude priuštivog najma i uklanjanje prepreka koje usporavaju izgradnju tamo gdje postoji stvarna potražnja. Od Vlade također tražimo da u europskim pregovorima zaštiti interese hrvatskih građana koji se bave malim obiteljskim turizmom pred naletom špekulativnog investicijskog kapitala koji svoje utočište traži u hrvatskim nekretninama, kažu u ovoj udruzi iznajmljivača koja je članica najznačajnije europske udruge privatnog smještaja (European Holiday Home Association – EHHA).

Iz EHHA su se također osvrnuli na europsku Uredbe za priuštivo stanovanje. U svom priopćenju naveli su, uz ostalo, da se Europska uredba o prikupljanju i razmjeni podataka o kratkoročnom najmu na snazi tek od 20. svibnja ove godine, a uspostavljanje usporedive europske podatkovne osnove još je u pripremi. Prvi cjeloviti podaci neće biti dostupni prije 2028. godine, pa stoga upozoravaju da bez granularnih podataka nije moguće pouzdano utvrditi gdje kratkoročni najam stvara pritisak na stanovanje niti je li pojedina restrikcija nužna i razmjerna. EHHA smatra neprihvatljivim uvođenje širokih i dugoročnih zabrana prije nego što se može odgovoriti na dva jednostavna pitanja – koliko kratkoročni najam doista pridonosi manjku stanova te koliko bi se konkretnih nekretnina nakon zabrane doista vratilo na tržište dugoročnog najma.

Iskustva europskih gradova pokazuju zašto prije novih zabrana treba gledati rezultate, a ne pretpostavke. U Barceloni su, prema podacima koje navodi EHHA, cijene najma porasle za oko 72 posto po četvornom metru, unatoč zamrzavanju licenci za kratkoročni najam od 2014. godine.

Prema podacima koji se navode u europskoj raspravi, kratkoročni najam čini oko 1,2 posto konvencionalnog stambenog fonda EU-a, dok je oko 20 posto stambenih jedinica prazno.
U SMOI-ju navode kako je u Hrvatskoj slika još dramatičnija – oko 40 posto stambenog fonda nije u funkciji stanovanja, dok kapaciteti malih obiteljskih iznajmljivača čine manje od jedan posto stambenog fonda.
– Ako želimo više dostupnih stanova, zašto se prvo ne bavimo praznim i zapuštenim nekretninama, novom stanogradnjom i povećanjem ponude tamo gdje stanovi stvarno nedostaju, poručili su iznajmljivači okupljeni u ovu udrugu dodajući i kako zabrana kratkoročnog najma ne gradi nijedan novi stan. Štoviše, nije svaka nekretnina koja se turistički iznajmljuje primjerena niti raspoloživa za cjelogodišnji najam. Često je riječ o apartmanima u obiteljskim kućama, nekretninama koje vlasnici redovito koriste, a tek povremeno iznajmljuju ili nekretninama u područjima u kojima nema stvarne potražnje za cjelogodišnjim najmom.

Ukazali su i na problem brzo rastućeg segmenta nekomercijalnog smještaja – vikendica, kuća i stanova za odmor.
– Dok se broj kreveta malih iznajmljivača godinama uglavnom kreće oko 650–670 tisuća, broj kreveta u nekomercijalnom smještaju gotovo se udvostručio, s približno 355 tisuća u 2016. na više od 700 tisuća u 2025. Ako se želi ozbiljno istražiti odnos turizma, nekretnina i dostupnosti stanovanja u Hrvatskoj, onda se mora analizirati cijeli stambeni i turistički fond, a ne unaprijed označiti legalni obiteljski smještaj kao krivca, poručuju iznajmljivači SMOI-ja.