Održavanje fokusa nije uvijek lako, osobito kada radite satima, a vaš mozak neprestano skače s jednog zadatka na drugi.

Kratka šetnja može vam pružiti odmor od ekrana, ali bi također mogla promijeniti način na koji vaš mozak reagira kada se ponovno trebate koncentrirati.

U novom istraživanju o hodanju umjerenog intenziteta, znanstvenici su koristili oslikavanje mozga kako bi usporedili što se događa nakon 30 minuta hodanja u odnosu na 30 minuta sjedenja.

O istraživanju

Istraživače je zanimala kognitivna fleksibilnost — odnosno vaša sposobnost preusmjeravanja pažnje kada se zahtjevi zadatka promjene. Ovu vještinu koristite kada se prebacujete s jednog zadatka na drugi, prilagođavate novim informacijama ili mijenjate planove u hodu.

U istraživanju je sudjelovalo 17 mlađih osoba (prosječne starosti oko 25 godina) i 19 starijih osoba (prosječne starosti oko 62 godine). Svaki sudionik prošao je kroz dvije sesije. Tijekom jedne sesije hodali su na traci 30 minuta umjerenim tempom, a tijekom druge sesije sjedili su 30 minuta.

Prije i nakon svake sesije, sudionici su rješavali zadatak dok im je mozak bio sniman. Morali su se brzo prebacivati između različitih pravila, poput donošenja odluka o tome podudara li se nešto na temelju boje ili oblika. Istraživači su zatim usporedili reakcije mozga nakon hodanja i nakon sjedenja.

Foto: iStock

Hodanje je promijenilo reakciju mozga na zadatak

Nakon sjedenja, aktivnost u moždanim regijama zaduženim za pažnju opala je dok su sudionici rješavali zadatak. Nakon hodanja taj se pad nije dogodio; aktivnost u tim područjima ostala je relativno stabilna.

Uočena je i razlika povezana s dobi u drugom području uključenom u preusmjeravanje pažnje. Njegova je aktivnost ostala stabilna nakon hodanja kod starijih osoba, dok se kod mlađih smanjila.

Važno je napomenuti da ove promjene u moždanoj aktivnosti nisu značile i bolji učinak. Hodanje nije učinilo da bilo koja dobna skupina reagira brže ili napravi manje pogrešaka na zadatku.

Znanstvenici su također otkrili da je ponavljanje bilo važno. Kako su sudionici zadatak rješavali više puta, aktivnost u nekim područjima mozga smanjila se u obje skupine, dok su starije odrasle osobe postale brže u davanju odgovora. To sugerira da je njihov mozak postao učinkovitiji kako je postajao bliskiji sa zadatkom.

Promjena u moždanoj aktivnosti ne znači nužno i bolji učinak

Iako je primamljivo protumačiti veću moždanu aktivnost kao bolju funkciju mozga, istraživači su mjerili kako mozak reagira na zadatak, a ne je li hodanje učinilo sudionike pametnijima ili preciznijima.

Studija također nije ispitivala točan razlog zašto je hodanje promijenilo te obrasce. Ipak, nalazi se uklapaju u ono što već znamo o aerobnoj tjelovježbi: umjereno kretanje ubrzava rad srca i povećava protok krvi (uključujući protok krvi u mozak), što može pružiti podršku sustavima pažnje i mentalne fleksibilnosti.

Valja imati na umu da je ovo bila mala studija na samo 36 ljudi i promatrala je što se događa nakon jedne šetnje od 30 minuta. Ne može nam reći proizvodi li redovito hodanje trajne promjene u funkciji mozga ili pomaže u sprječavanju kognitivnog pada.

Foto: iStock

Kako učiniti hodanje dijelom svoje rutine

• Ciljajte na 30 minuta: Hodajte umjerenim tempom koji vam malo ubrzava disanje, ali vam i dalje omogućuje vođenje razgovora. Udobne i kvalitetne tenisice olakšat će vam održavanje ove navike.

  
  

• Neka bude zanimljivo: Isprobajte novu rutu, obratite pažnju na okolinu ili slušajte audioknjigu ili podcast. Iako ove aktivnosti nisu testirane u istraživanju, mogu učiniti naviku ugodnijom.

  
  

• Razmišljajte dugoročno: Ova studija promatrala je samo jednu šetnju, no šire zdravstvene dobrobiti tjelovježbe proizlaze iz redovitog kretanja tijekom vremena. Uvođenje hodanja kao stalnog dijela rutine pomaže u održavanju tijela i mozga aktivnima kako starite.