Promjena navika

Iskusni ugostitelj iz Kostrene: "Turisti puno opreznije troše, žele razumne cijene"

Maja Furjan

Foto Nikola Blagojević

Foto Nikola Blagojević

Gostiju je u Hrvatskoj više, prihodi rastu, ali pažljivije biraju gdje i na što će potrošiti novac



Gosti su puno oprezniji kod potrošnje nego što su bili prije deset godina, kaže Hrvoje Margan, u predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a, opisujući promjene koje ugostitelji posljednjih godina primjećuju među turistima.


Margan ističe da se turisti danas pojavljuju tijekom cijele godine, ali da veći broj gostiju ne znači nužno i veći rast poslovanja.


– Imam restoran u Kostreni i poslujemo tijekom cijele godine. Bilježimo kontinuirano poslovanje, ali nemamo nekakav realan rast.




Turisti traže kvalitetan smještaj i sve što ide uz to, ali uz razumne cijene.


Umjereni su u potrošnji, a primijetili su i druge destinacije koje su postale jeftinije pa su i počeli birati gdje će ići. Njima je bitno da dobiju nešto za to što su platili, kazao je.


Nove navike


Da turista ne nedostaje, pokazuju i službene brojke.


Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, Hrvatska je u srpnju ostvarila 4,7 milijuna dolazaka i 29,6 milijuna noćenja, što je u odnosu na isti mjesec prošle godine rast od dva posto u dolascima i jedan posto u noćenjima.


No, uz rast turističkog prometa mijenjaju se i navike gostiju, pa se nameće pitanje prati li veći broj dolazaka i noćenja i odgovarajuća turistička potrošnja. Iz HTZ-a navode da je, uz kraće boravke, last minute jedan od trendova koji obilježavaju ovu turističku godinu.


Posljednjih se godina, kažu, jasno mijenja i način na koji gosti žele doživjeti Hrvatsku. Sve su im važniji gastronomija, kultura, aktivni odmor, nautika, događanja i autentična lokalna iskustva. Važan im je odnos cijene i kvalitete, ali sve više traže i sadržaje koji će njihovo putovanje učiniti osobnim i drugačijim.


– Cijene neminovno utječu na odluke turista, ali nisu jedini niti presudni kriterij. Ono što danas vidimo jest da su gosti osjetljiviji na omjer cijene i kvalitete nego što su bili prije nekoliko godina. Putovat će, ali će pažljivije birati destinaciju i očekivati da usluga, sadržaji i cjelokupni doživljaj opravdavaju cijenu koju plaćaju, poručuju iz HTZ-a.


Posljednji dostupni podaci Hrvatske narodne banke pokazuju rast prihoda od stranih turista.


U prvom tromjesečju ove godine iznosili su 945,2 milijuna eura, što je 9,2 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.


– To je svakako pozitivan pokazatelj i govori nam da potrošnja, odnosno ukupna vrijednost koju ostvarujemo od stranih gostiju nastavlja rasti, a navedeno pokazuju i ostali podaci, poput onih o broju i vrijednosti izdanih računa.


Naš je cilj da rast turističke potrošnje sve više proizlazi iz kvalitetnije i raznovrsnije ponude – gastronomije, kulture, nautike, wellnessa, sporta, izleta i drugih sadržaja, poručuju iz HTZ-a.


Veća vrijednost


Očekivanja za ostatak kolovoza i posezonu, posebno kada je riječ o turističkoj potrošnji, u HTZ-u su dobra. Podsjećaju da je kolovoz, uz srpanj, najvažniji turistički mjesec te da se tijekom njega ostvaruje oko 30 posto ukupnog godišnjeg prometa.


Ipak, upozoravaju da se uspješnost turističke godine ne može procjenjivati samo prema rezultatima nekoliko vršnih ljetnih tjedana.


– Nakon vrlo dobre predsezone i stabilnog prvog polugodišta, naš je cilj da se pozitivan trend nastavi do kraja godine.


Posebno kada govorimo o potrošnji jer je upravo posezona velika prilika za privlačenje gostiju kojima primarni motiv nisu sunce i more, nego drugi dijelovi ponude i segmenti u kojima gost u pravilu ima više razloga i mogućnosti za povećanu potrošnju, kažu u HTZ-u. Naglašavaju da Hrvatska ne želi biti percipirana kao jeftina destinacija, već kao destinacija koja gostima nudi kvalitetu i vrijednost za novac.


Pritom, ističu, nije presudan samo broj turista, nego i kakve goste Hrvatska privlači, koliko dugo ostaju, koliko troše na kvalitetne sadržaje i usluge te u kojem dijelu godine ostvaruju tu potrošnju.


– Važnije od pukog povećanja broja dolazaka i noćenja je sam gost koji ostane dan dulje, koji posjeti više destinacija i koji pritom koristi više sadržaja. Želimo turizam koji stvara veću dodanu vrijednost, a istodobno čuva kvalitetu života naših građana, prostor i resurse. To i jest smjer daljnjeg razvoja i upravljanja hrvatskim turizmom, zaključili su u HTZ-u.


Komotnije plaćati karticama

Prema riječima Hrvoja Margana, promjene su vidljive i u načinu plaćanja te ostavljanju napojnica.


Ističe da je poslovanje gotovinom u padu, dok iznos napojnica varira.


– Gostima je komotnije sve plaćati karticama, ali ne ostavljaju svi napojnice jer imaju svoj budžet, pojašnjava.

Od rujna avioveza s Pekingom

Dobre vijesti za hrvatski turizam u prvih sedam mjeseci ove godine stižu s domaćeg tržišta, ali i iz niza ključnih europskih i prekomorskih zemalja.


Prema podacima HTZ-a, najizraženiji rast turističkog prometa bilježi se među domaćim gostima te turistima iz Slovenije, Poljske, Češke, Ujedinjenog Kraljevstva, Mađarske, Italije i SAD-a.


Tradicionalno najvažnija emitivna tržišta, poput Njemačke, Austrije, Slovačke i Nizozemske, zadržala su stabilnost i nalaze se na razinama vrlo sličnim prošlogodišnjima.


Blaži pad dolazaka i noćenja zabilježen je s tržišta Francuske, Južne Koreje i Kine.


– I na tim tržištima očekujemo bolje rezultate u budućnosti, osobito s obzirom na novu liniju aviokompanije Air China na relaciji Peking – Bukurešt – Zagreb, koja s prometovanjem počinje u rujnu, ističu iz HTZ-a.