S reprezentativnim sindikatima državnih službi ministar rada Alen Ružić sklopio je sporazum o danima godišnjeg odmora, prema kojem će država ubuduće kod svojih zaposlenika nagrađivati izvrsnost.

Oni djelatnici čiji rad bude ocijenjen kao izvrstan, imat će čak pet dodatnih dana godišnjeg odmora, oni s ocjenom naročito uspješan dobit će četiri dana više, a oni uspješni dobit će tri dodatna dana odmora.

Takav sustav postojao je i dosad, ali je broj dana bio manji – tri, odnosno dva ili jedan dan odmora više.

Sad se u pregovorima koji su se počeli voditi i oko drugih uvjeta rada u državnim službama, iskristaliziralo da zaposlenici, odnosno njihovi sindikalni predstavnici, među ostalim, smatraju da je i dosadašnji broj dana odmora premalen te je ovo postalo jednom od glavnih tema pregovora.

Ipak, kako stoji u obrazloženju Vladine odluke, ovim sporazumom opseg postojećih prava državnih službenika u najvećem dijelu neće se promijeniti s obzirom na broj dana godišnjeg odmora koji su ostvarili prethodne godine – dakle bazičan broj slobodnih dana koje svaki zaposlenik ima ostaje isti, a ova se promjena odnosi samo na one koji se u svom radu posebno istaknu.

Prema Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, godišnji odmor određuje se kombinacijom osnovnog broja dana i dodatnih dana prema različitim kriterijima. Osnovica je 20 radnih dana godišnjeg odmora, a na to se dodaju dani prema kriterijima kao što su duljina radnog staža, složenost poslova radnog mjesta, stručna sprema, posebni uvjeti rada, ali i socijalni kriteriji, poput roditeljstva, invaliditeta i drugog.

U praksi većina državnih službenika ima između 25 i 30 radnih dana godišnjeg odmora, dok oni s dugim radnim stažem i više dodatnih osnova mogu imati i više, ovisno o pravilima koja vrijede za tijelo u kojem su zaposleni. Maksimalni broj dana godišnjeg odmora prema važećem kolektivnom ugovoru iznosi 30 radnih dana, a neki će ubuduće uspjeti dogurati i do punih 35 slobodnih radnih dana godišnje.

S obzirom na to da su pred Ružićevim ministarstvom i drugi pregovori – oni o plaćama i materijalnim uvjetima zaposlenih u državnoj službi za 2027. godinu, pri čemu je dosad jasno komunicirano da se teško može očekivati rast plaća, osim možda u minimalnim postotcima jer i ove godine je tad rast iznosio svega tri posto, možda bi se moglo reći da je ovo Ružićev ulog u nastavak tih pregovora. Naime, ako plaće ne budu mogle rasti, barem će dio zaposlenih dobiti više slobodnih dana.