U povodu jubileja, trideset godina od osnutka Lučke uprave Rijeka, razgovarali smo s dugogodišnjim ravnateljem Denisom Vukorepom, za čijeg su mandata ostvareni neki od najvećih projekata u povijesti riječke luke. Za početak, pitali smo ga u kakvim je okolnostima, neposredno po završetku Domovinskog rata, osnovana Lučka uprava Rijeka, prva lučka uprava od državnog značaja u Republici Hrvatskoj koja i danas upravlja najvećom i najznačajnijom lukom ne samo u Hrvatskoj, nego i za tržišta okolnih zemalja.

Povijesni iskoraci

– Trebalo je u to vrijeme imati hrabrosti osnovati sustav lučkih uprava, a prva je bila upravo Lučka uprava Rijeka, osnovana 28. svibnja 1996. godine. Danas vidimo da je to bio ispravan potez jer je sustav upravljanja lukama otvorenima za međunarodni promet u Hrvatskoj potpuno usklađen s regulativom Europske unije. Rezultati toga se vide i sada, kroz povlačenje bespovratnih europskih sredstava, pri čemu ne mislim samo na luke, nego i na željezničku i cestovnu infrastrukturu. Druga stvar, prostor lučkog područja je, kako je kazao kapetan Mario Babić, očuvan kao opće dobro Republike Hrvatske, a model koncesioniranja pojedinih lučkih terminala pokazao se potpuno ispravnim. Ovakav sustav dobro se razvija ne samo u Rijeci, nego i u ostalim lukama otvorenima za međunarodni promet. Važne smo luke na mreži glavnih europskih prometnih koridora, Rijeka na njih čak tri, u tom sustavu su i Split i Ploče. Bilo je puno nepoznanica, bilo je puno primjedbi od sindikata i trgovačkih društava koja su dobila prioritetne koncesije, vođeni su čak i neki sudski sporovi, ali danas možemo pričati o pozitivnim stvarima, a tako će ostati i u budućnosti kroz novi razvoj luke.

Velikih 30 godina LU Rijeka – Robert Blažinović, Bojan Hlača, Nina Perko, Denis Vukorepa i Ivica Zbašnik
Foto:Dean Miculinić

Koji su ključni momenti i ključni projekti koje treba izdvojiti u ovih trideset godina rada Lučke uprave?

– Prvi ravnatelj, Bojan Hlača, pokrenuo je projekt Samsung, odnosno nabavu lučke mehanizacije za terminal za rasute terete u Bakru i kontejnerski terminal na Brajdici, pri čemu je bio velikih otpora. U poslijeratnim godinama, kada nas nije bilo na kartama značajnih luka, kada se gasio Coatia line, za pokretanje takvog projekta trebalo je imati hrabrosti i odlučnosti. Taj je projekt upravo ovih dana isplaćen do kraja. Zatim je tu projekt Svjetske banke, kojim je proširen kontejnerski terminal na Brajdici i izgrađena Zagrebačka obala. Dio tog projekta, važno je naglasiti, bila je i cesta D-404 koja danas ne služi samo lučkom prometu, nego i svim građanima. Uvjet za izgradnju te ceste bilo je strateško partnerstvo na terminalu Brajdica pa dolazimo i do toga – uspostavljanje strateškog partnerstva na Brajdici s filipinskom tvrtkom ICTSI u kojemu sam sudjelovao kao tadašnji predsjednik uprave Luke Rijeka d.d.. Danas vidimo da trgovačko društvo Luka Rijeka d.d. od dividende Jadranskih vrata d.d. dobiva svake godine značajne dividende, uz kontinuirani rast prometa na Brajdici, od potpisivanja ugovora 2011. godine do danas. Prije toga, 1999. godine, Lučka uprava s resornim ministarstvom pokreće projekt feeder servisa s Lošinjskom plovidbom, u teškom vremenu, kada promet na kontejnerskom terminalu nije postojao. Pri prvom ticanju broda prekrcane su četiri kontejnerske jedinice. Uspostavili smo servis s hub lukama Malta i Gioia Tauro, pa s Pločama i Barijem. Zatim slijede prve komercijalne linije i tada je definiran put, bez bojazni da će sustav ući u velike probleme.

Ključno je još bilo potpisivanje ugovora za koncesiju na Zagrebačkoj obali sa zajednicom ponuditelja APM Terminals koji ima 51 posto vlasničkog udjela u tvrtki Rijeka Gateway i ENNA Logic koji ima 49 posto, nakon čega je u rekordnom roku izgrađen terminal, jedan od tehnološki najmodernijih u Europi. Terminal je počeo s radom, a danas ima više od 400 zaposlenih. Da dodam, 2011. godine, kada smo potpisali ugovor o strateškom partnerstvu s ICTSI-jem, na Brajdici je bilo dvadeset zaposlenih. Sada ih je 250, uz još pedeset zaposlenika vanjskih tvrtki na dnevnoj bazi. To je pokrenulo i ostale projekte, posebno vezane za cestovnu i željezničku infrastrukturu.

Novo znanje

Nakon ICTSI-ja, u Rijeku je došao još jedan globalni igrač APM Terminals, odnosno jedan od najvećih svjetskih kontejnerskih brodara Maersk koji je vlasnik APM Terminalsa. Je li to znak i drugim velikim svjetskim kontejnerskim brodarima i operaterima terminala da je Rijeka mjesto gdje mogu ostvariti svoje poslovne planove?

– Kada dolaze takvi veliki igrači, onda je to poruka i svima ostalima koji su dio logističkog lanca da dođu za njima. To je vrlo pozitivna poruka. Ali ono što ja stalno naglašavam je da je Rijeka, osim same investicije koncesionara u Rijeka gateway kontejnerski terminal, dobila još vredniju stvar, a to je znanje. Know-how koji nam donosi nove poglede i načine upravljanja lučkim prostorima. Vrlo brzo ćemo, primjerice, realizirati sustav opskrbe brodova električnom energijom s kopna na našim kontejnerskim terminalima. Koncesionari koje imamo nas naprosto, u pozitivnom smislu, potiču da mijenjamo pristup i uvodimo nove tehnologije.

Taj je projekt jedan od onih kakvi su i u europskim razmjerima i u puno većim lukama prilično rijetki?

– Na ovom prostoru smo po tom pitanju definitivno prvi. Uz Rijeku, tu su još Hamburg i Barcelona, a vjerujem da će taj sustav biti primjer svim ostalim lukama na Jadranu, a posebno hrvatskim lukama otvorenima za međunarodni pomorski promet, jer to je i obaveza, prema uredbi Europske unije, do 2030. godine. Mi smo napravili taj prvi korak, koji će smanjiti utjecaj buke i emisija stakleničkih plinova s brodova u lukama. Na zadnjoj sjednici Upravnog vijeća, uz to, dobio sam smjernice prema kojima ćemo se, s obzirom da Jadrolinija ide k gradnji električnih brodova, pripremiti i za mogućnost da se na prostorima gdje se održava katamaranski servis, također omogući njihovo napajanje električnom energijom.

Osim tih projekata, u pripremi su i drugi, od kojih je možda najvažnija izgradnja nove operativne obale na Praškoj obali, odnosno ro-ro i višenamjenskog terminala. U međuvremenu je Luka Rijeka d.d. krenula s prekrcajem automobila, vrijednog tereta kojeg desetljećima nije bilo u riječkoj luci. Hoće li nova obala omogućiti i povećanje količina te vrste tereta?

– Prva faza tog projekta bila je dobivanje bespovratnih sredstava za izradu studijske dokumentacije. Početkom ožujka dobili smo građevinsku dozvolu, a projekt je ušao u šest projekata prijavljenih za sufinanciranje iz sredstava programa konkurentnosti i kohezije EU-a. Optimist sam i vjerujem da ćemo u narednih nekoliko mjeseci dobiti potvrdu sufinanciranja. U kojem omjeru, to ćemo još vidjeti. Važno je uz projekte Lučke uprave istaknuti i brojne projekte u zaleđu. Pogledajte samo Kukuljanovo, s brojnim novim logističkim centrima različitih tvrtki. Nama kao Lučkoj upravi novi Zakon o morskim lukama omogućava da izlazimo iz lučkog područja i budemo partneri na sličnim projektima, naravno uz suglasnost Vlade, tako da ćemo vrlo brzo napraviti iskorak van lučkog područja.

Je li riječ o poslovnoj zoni Miklavija u Matuljima?

– Bit će vezano uz logističke centre, a namjera nam je sudjelovati i u pripremi kamionskog terminala u neposrednoj blizini. To nam nedostaje, a taj segement prijevoza zaslužuje dobiti svoj terminal.

Hoće li izgradnja Praške obale značiti i micanje tereta starog željeza iz centra grada?

– Kad krene izgradnja, taj teret više neće imati mjesta unutar riječkog lučkog bazena. To znaju i koncesionar i predstavnik tereta.

Prema milijunu

Kontejnerski promet u prva četiri mjeseca povećan je za 51 posto, u odnosu na prošlu godinu. Očekuje se i daljni rast, na oba terminala, unatoč početnom padu prometa na terminalu Jadranska vrata na Brajdici koji ostao bez dijela prometa koji su donosili brodari Maersk i Hapag Lloyd. RGW, koncesionar na Zagrebačkoj obali ima ugovornu obavezu osiguravanja prometa od ukupno milijun kontejnerskih jedinica u prve dvije godine poslovanja. Hoće li se Rijeka u idućoj i narednim godinama približiti toj prekretnici i broju od milijun kontejnerskih jedinica godišnje?

– Definitivno ćemo se u narednim godinama približiti tom broju. Ove godine imat ćemo promet veći od 700 tisuća kontejnerskih jedinica. S jačanjem servisa željeznice možemo osigurati kontinuirani rast prometa. Pozdravljamo promjenu modela gradnje željeznice prema Rijeci i vjerujemo da će se pokazati puno upješnijim od modela gradnje na do sad izgrađenim dionicama dvokolosiječne pruge između Rijeke i granice s Mađarskom.

Izgradnja nizinske pruge između Karlovca i Rijeke koja bi prema najavama iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture mogla biti gotova do 2033. godine, trebala bi uzrokovati znatno manje problema s otpremom kontejnera jer se trasa nove pruge ne poklapa s trasom postojeće pa ne bi trebalo biti zatvaranja zbog radova, kakvima smo svjedočili zadnjih godina, na trasi između Zagreba i mađarske granice?

– To je definitivno. Uz to, u Lokvama se grade novi kolosijeci na kojima će se formirati vlakovi pune dužine. Puno je pomaka u sustavu Hrvatskih željeznica, puno je bolja koordinacija po pitanju zatvaranja pruge, a budući da je dionica od Zagreba do Mađarske uglavnom završena, ne očekujemo da bi više trebalo biti značajnijih problema sa zatvaranjima pruge.

Što je s projektom dogradnje druge faze Zagrebačke obale, odnosno novih 280 metara operativne obale i pozadinske infrastrukture? Hoće li biti realiziran u roku od deset godina, kako stoji u koncesijskom ugovoru?

– Druga faza trebala bi biti gotova do 2033. godine. Nadamo se da će do tada biti gotova i dvokolosiječna pruga tako da će se puni kapacitet oba terminala moći servisirati na kvalitetan način, puno brže i učinkovitije nego danas.

Mislite li da je realno očekivati promet od tri milijuna TEU-a u Rijeci?

– Danas kontejnerski brodari žele imati svoje luke. Već duže od dvadeset godina svjedočimo činjenici da se gotovo sve vrste tereta prebacuju na kontejnerski promet. U svijetu nedostaje prostora za tu vrstu tereta, a za Sjeverni Jadran znamo da je to jedini kvalitetan i dovoljno veliki prostor koji će moći odgovoriti zahtjevima tržišta. Uz sve probleme kojima svjedočimo, pandemija, praktično zatvaranje Sueskog kanala, ratovi i tako dalje, promet kontinuirano raste. Kad se ti geopolitički problemi riješe, kada Suez bude ponovo u punoj funkciji, sve prednosti luka Sjevernog Jadrana doći će do punog izražaja, sa sedam dana kraćom plovidbom brodova između Dalekog istoka i tržišta Srednje Europe. Pogotovo kada bude završena i dvokolosiječna pruga.

Posao i emocija

Za kraj, već ste dugi niz godina na čelu Lučke uprave, jeste li zadovoljni postignutim i što biste još željeli ostvariti?

– Ja nisam izgubio onu, da tako kažem, »grintu«. Nismo se uspavali, ne mislimo da smo napravili neko veliko čudo, iako nitko nije vjerovao da će se dogoditi ono sve što se dogodilo u zadnjih deset godina. Citirao bih mog dragog nekadašnjeg kolegu, nažalost preminulog direktora luke Ploče Ivana Pavlovića koji je rekao da ovaj posao nije samo posao, nego emocija. Tu je bio potpuno u pravu, u svoj posao i ja unosim emocije pa često ljudi to dožive na pogrešan način, jer sam izravan i otvoren, ali na kraju shvate da sam imao najbolje namjere i da su rezultati vidljivi. S punim elanom i vizijom, uz podršku vlade, na čelu s premijerom Plenkovićem koji je apsolutno involviran u sve razvojne planove te našeg resornog ministra Olega Butkovića, jednog od rijetkih ministara iz našeg kraja kojemu nije bio problem dati opravdanu podršku projektima u našem kraju. Za kraj, citirat ću kolumnisticu našeg i vašeg Novog lista koja je napisala »Rijeka se vraća tamo gdje joj je mjesto«.

Ima interesa i za terminal
na Krku

S izgradnjom dvokolosiječne pruge bit će izgrađen i željezničko-cestovni most između kopna i otoka Krka, što otvara mogućnost izgradnje najavljivanog velikog kontejnerskog terminala, kapaciteta tri milijuna kontejnerskih jedinica godišnje. Po tom modelu bi se takav terminal gradio, odnosno tko će i na koji način financirati gradnju?

– Da danas imamo gotove dokumente i građevinsku dozvolu za taj terminal, našli bismo koncesionara, operatera koji bi ga gradio.

Što će u tom slučaju biti s postojeća dva terminala?

– Kad započne razvoj budućeg prostora lučkog područja na Krku, sjest ćemo s našim koncesionarima i definirati strategiju razvoja tog, nazovimo ga, trećeg prostora unutar Riječkog zaljeva.