U tijeku je turistička godina koju će na globalnoj razini obilježiti brojni izazovi, ali i oscilacije u dinamici turističkog prometa – kaže Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ), te dodaje:

– Posljednji službeni podaci sustava eVisitor pokazuju kako je u Hrvatskoj tijekom prva četiri mjeseca ostvareno više od 2,3 milijuna dolazaka i 6,5 milijuna noćenja, što u odnosu prema istom razdoblju lani čini rast od 3 posto u dolascima i 1,4 posto u noćenjima. Vidjet ćemo kako će se odvijati promet u svibnju i lipnju, tada ćemo moći iznijeti konačnu ocjenu ovogodišnje predsezone, a nakon toga slijede ljetni mjeseci srpanj i kolovoz, koji zajedno čine 60 posto ukupnog godišnjeg turističkog prometa naše zemlje. Međutim, važno je naglasiti da naš primarni cilj nije puko povećanje prometa, nego zadržavanje i daljnje jačanje tržišne pozicije Hrvatske kao kvalitetne, sigurne i održive destinacije.

Na pravom putu

Europska putnička komisija (ETC) navodi da interes za putovanja u Europi nikad nije bio veći, te da nadmašuje 80 posto. Nije li to malo kontradiktorno, s obzirom na sadašnje krizne okolnosti (rat na Bliskom istoku, energetska kriza) i sigurnosne izazove? Može li i u kojoj mjeri iz toga Hrvatska izvući korist?

– Riječ je o istraživanju koje govori o namjerama i planovima putovanja, koji su u porastu u odnosu prema lani, ali tu nema kontradiktornosti jer isto istraživanje pokazuje da, unatoč rastu namjera putovanja, istovremeno raste i razina zabrinutosti vezanih uz putovanja, osobito u vezi s mogućim utjecajem krize na Bliskom istoku na sigurnost putovanja, ali i s rastućim troškovima. Primjerice, prema Tourism Economicsu, u takvim će okolnostima najviše profitirati Europa, i to od povećanog volumena regionalnih putovanja, odnosno putovanja u bliže destinacije, jer europski turisti svoja planirana putovanja u druge svjetske regije preusmjeravaju upravo prema europskim zemljama, posebice onima na Mediteranu, a među kojima je naravno i Hrvatska. Prednost naše zemlje je percepcija sigurnosti, kao i blizina najvažnijih emitivnih tržišta s kojih ostvarujemo najveći turistički promet. Podsjećam da se više od 80 posto ukupnog turističkog prometa naše zemlje ostvaruje s europskih tržišta, pa je dodatna prednost Hrvatske i laka dostupnost cestovnim pravcima, što je izuzetno važno u okolnostima aktualnih poremećaja u zračnom prometu.

Stalno ističete da najveća vrijednost hrvatskog turizma mora biti autentičnost, a potpuna eliminacija sezonalnosti nije cilj. Koliko uspijevamo na tom planu, idemo li u pravom smjeru, kako dugoročno uspostaviti ravnotežu održivosti između autentičnosti i sezonalnosti?

– Putnici danas više nego ikada prije žele upoznavati kulturu destinacije u kojoj borave, odnosno traže nove i manje poznate destinacije, izbjegavaju masovnost i gužve, a sve veću pozornost pridaju i klimatskim uvjetima. Hrvatska će i nadalje najveći broj gostiju privlačiti tijekom ljeta, od toga ne treba bježati, ali moramo činiti sve kako bismo što više rasterećivali taj vrhunac turističke godine, odnosno kako bismo turistički promet ravnomjernije rasporedili na mjesece prije i nakon ljeta. To možemo postići isticanjem naše autentičnosti, odnosno onoga što nudimo samo mi, što se može vidjeti i doživjeti samo kod nas. Osim toga, važno je dalje raditi na raznolikosti i kvaliteti turističke ponude i nadasve kontinuirano podizati kvalitetu usluga. Da smo na pravom putu, pokazuju i rezultati iz prošle godine, kada smo kao zemlja prvi put u povijesti godišnji rast prometa generirali isključivo u razdobljima predsezone i posezone, odnosno izvan glavnih ljetnih mjeseci srpnja i kolovoza.

Dinamično tržište

S obzirom na važnost i utjecaj Hrvatske turističke zajednice na nacionalnoj razini, koje i kakve promotivne i marketinške aktivnosti provodi HTZ, koji su prioriteti, ali i problemi s kojima se susrećete? Kakva je suradnja s Vladom i ministrom Tončijem Glavinom?

– U tijeku je niz promotivnih kampanja koje provodimo na našim najvažnijim emitivnim tržištima, a u sklopu kojih našu zemlju pozicioniramo kao kvalitetnu, blisku i sigurnu destinaciju koja pritom nudi vrijednost za novac te raznoliku i autentičnu ponudu. Izazov nam je svakako natjecanje s konkurencijom, mi se na tržištu borimo s destinacijama kao što su Španjolska, Italija, Grčka ili Turska, a čije nacionalne turističke organizacije na raspolaganju imaju znatno veće budžete za promociju od nas. Međutim, to nas ne sprječava da budemo važan akter na turističkom tržištu, u čemu imamo potporu Vlade RH, koja itekako razumije važnost turizma i koja je u nekoliko navrata, zajedno s resornim ministarstvom, kojem je na čelu ministar Glavina, s kojim imam odličnu suradnju, napravila ključne poteze kojima su sektoru turizma osigurani uvjeti za kvalitetan rad. Zajedno djelujemo kao dobro uigrani tim.

Zaključno, kad se sagleda šira slika, što očekivati od predstojeće turističke sezone, prije svega na Jadranu, ali i u kontinentalnim odredištima? Premijer Plenković kaže da je razumno formiranje cijena ključno za ovu turističku sezonu.

– Turističko tržište je izrazito dinamično, konkurencija među mediteranskim destinacijama nikada nije bila snažnija, a gosti su osjetljiviji na odnos cijene i kvalitete nego prije, pa je zato važno voditi računa o cjenovnoj konkurentnosti i dugoročnoj održivosti hrvatskog turizma. Apeli o potrebi razumnog formiranja cijena od strane premijera, ministra turizma, pa i mene, svakako su u ovakvim tržišnim okolnostima izrazito važni i vjerujem da ih turistički sektor razumije.

Hrvatska ima iznimno kvalitetne i raznolike turističke proizvode, ali naši gosti očekuju da cijena prati kvalitetu usluge i cjelokupnog iskustva. Ako zadržimo fokus na kvaliteti usluge, autentičnosti i pametnom upravljanju cijenama, vjerujem da Hrvatska može ostvariti vrlo dobre rezultate i dodatno učvrstiti svoju poziciju među najpoželjnijim mediteranskim destinacijama.