O lijekovima se u Hrvatskoj u pravilu govori jedino kao o trošku, a vrlo rijetko o financijskom teretu neadekvatnog liječenja. Takva je fikalna analiza, koja uključuje  trošak bolesti za gospodarstvo, tržište rada i održivost javnih financija, provedena za multipli mijelom, rijetku bolest krvi od koje u Hrvatskoj boluje 2.285 osoba, a  ukupno godišnje fiskalno opterećenje u 2024. procjenjuje se na gotovo 45 milijuna eura.

Trošak liječenja multiplog mijeloma narastao je u zadnjih 15-tak godina za gotovo 300 posto, jer se zahvaljujući ranijem otkrivanju i učinkovitijim terapijama, broj pacijenata  gotovo udvostručio, dok je procijenjeno petogodišnje preživljenje poraslo s nekadašnjih oko 35 posto na današnjih 60 do 65 posto. Naši pacijenti,međutim, nemaju pristup suvremenim terapijama, a Hrvatska je danas među sedam najlošijih država Europske unije po brzini uvođenja novih onkoloških lijekova.

Pacijenti u Hrvatskoj na pristup novim onkološkim terapijama čekaju prosječno 549 dana, dok je u vodećim europskim državama to razdoblje kraće od 150 dana. Istodobno, Hrvatska godišnje izdvaja oko 130 eura po stanovniku za liječenje raka, dok prosjek Europske unije iznosi 279 eura. Hrvatskim je pacijentima danas dostupno tek 17 od ukupno 56 odobrenih onkoloških lijekova, dok stope preživljenja zaostaju za zapadnom Europom. Uz to, multipli mijelom smanjuje radnu sposobnost pacijenata za 55 posto, a oni koji žive izvan velikih gradova moraju putovati i više od 300 kilometara da bi dobili potrebnu terapiju. Stručnjaci upozoravaju da odgođeni pristup inovativnim terapijama ne smanjuje troškove, već ih prebacuje na pacijente, njihove obitelji i gospodarstvo.

Fiskalna analiza troškova liječenja multiplog mijeloma za Hrvatsku, u čijoj su izradi sudjelovali profesori Ekonomskog fakulteta u Rijeci, Luka Vončina i Ana Bobinac, te profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu,  Šime Smolić, pokazala je da najveći dio ukupnog fiskalnog opterećenja čine izravni troškovi dijagnostike i liječenja koji dostižu gotovo 40 milijuna eura godišnje. Dodatnih 5,1 milijun eura odnosi se na neizravne gospodarske posljedice bolesti – izgubljene porezne prihode, smanjenu zaposlenost, bolovanja pacijenata i njihovih njegovatelja te prerana umirovljenja. Upravo ti troškovi, upozoravaju stručnjaci, danas uglavnom ostaju nevidljivi u procesu donošenja odluka.

Rezultati analize pokazuju kako ulaganje u pravodobno liječenje multiplog mijeloma nije samo medicinski opravdano, već i ekonomski isplativo. Procjenjuje se da svaki uloženi euro u dostupnije i pravodobnije liječenje generira između 1,14 i 1,18 eura povrata kroz smanjenje indirektnih troškova i povećanje gospodarske aktivnosti. Analiza također pokazuje kako bi čak i umjerena poboljšanja u dostupnosti inovativnih terapija Hrvatskoj mogla donijeti do sedam milijuna eura ušteda tijekom sedmogodišnjeg razdoblja, uz bolje ishode liječenja i dulje očuvanje radne sposobnosti pacijenata.

Kao jedan od ključnih problema stručnjaci navode fragmentiran sustav donošenja odluka, u kojem nijedna institucija nema potpuni pregled ukupnog troška bolesti. Troškovi su raspodijeljeni između zdravstvenog, socijalnog i gospodarskog sustava, zbog čega stvarni učinci odgođenog liječenja često ostaju skriveni. Predlažu zato  uvođenje posebnog fiskalnog modela za multipli mijelom, koji bi omogućio praćenje ukupnog troška bolesti, od zdravstvenih izdataka do izgubljene produktivnosti i poreznih prihoda. Takav model već se koristi u nekoliko europskih zemalja, a stručnjaci smatraju da bi Hrvatskoj omogućio kvalitetnije međuresorno planiranje i brži, pravedniji pristup inovativnim terapijama.

Prijedlog uključuje nekoliko konkretnih koraka: osnivanje međuresorne radne skupine, usvajanje metodologije fiskalnog modela kao standardnog alata, skraćivanje vremena čekanja na inovativne terapije na manje od godinu dana te provedbu ciljanog pilot-programa optimizacije skrbi za oboljele od multiplog mijeloma.

– Da bismo razumjeli što znači živjeti s  multiplim mijelomom, dovoljno je pogledati svakodnevicu naših pacijenata i njihovih obitelji. Mnogi oboljeli nastavljaju raditi i nakon dijagnoze, ali uz znatno smanjenu radnu sposobnost zbog umora, poteškoća s koncentracijom i čestih liječničkih pregleda.

Istodobno, teret bolesti često preuzima cijela obitelj. Članovi obitelji uz vlastiti posao i svakodnevne obveze organiziraju terapije, odlaske liječniku i skrb tijekom najtežih razdoblja bolesti. Multipli mijelom ne pogađa samo pacijenta – on postupno utječe na kvalitetu života, radnu sposobnost i financijsku sigurnost cijelog kućanstva, ističe Mira Armour, direktorica udruge MijelomCRO.