Kampanja »Postani pomorac«, pokrenuta 2025. godine na inicijativu Hrvatske udruge posrednika u zapošljavanju pomoraca (CROSMA) nastavlja se i tijekom školske godine 2026./27. s ciljem približavanja pomorskih zanimanja učenicima osnovnih i srednjih škola diljem Hrvatske, rekao nam je Mario Zorović, predsjednik CROSMA-e, koja je započela s nizom predavanja u više škola u unutrašnjosti zemlje, kako bi i tamošnjim učenicima predstavila sve mogućnosti u izboru pomorskih zanimanja. Slična predavanja, što u suradnji s CROSMA-om, što samostalno, organizirao je i Pomorski fakultet u Rijeci, s istim ciljem – približavanjem pomorskih zanimanja mladima iz unutrašnjosti Hrvatske.

Dobri uvjeti

Tijekom protekle godine predstavnici CROSMA-e, uz podršku pomoraca na odmoru, posjetili su više škola, posebno u unutrašnjosti Hrvatske, među ostalim u Sisku, Gospiću, Hrvatskoj Kostajnici, Karlovcu, zaleđu Zadra, a kampanja je nastavljena i ove godine.

– Cilj kampanje je pokazati mladima da pomorska zanimanja nisu rezervirana isključivo za obalu te da i učenici iz kontinentalnih dijelova Hrvatske imaju jednaku priliku za uspješnu pomorsku karijeru. Mnogi mladi ljudi u unutrašnjosti Hrvatske vrlo malo znaju o modernom pomorstvu i mogućnostima koje ono danas pruža, dok istovremeno velik broj mladih ionako odlazi raditi u inozemstvo. Smatramo kako je puno bolje da mladi kroz pomorsku karijeru ostanu živjeti u Hrvatskoj, uz iznimno dobre uvjete rada i primanja, rekao je Zorović

Nedostatak kadra

Pomorska industrija danas se, ističe, suočava s velikim nedostatkom kadra. Procjenjuje se da u svijetu trenutno nedostaje više od 30.000 časnika, a hrvatski časnici i pomorci općenito smatraju se među najkvalitetnijima i najcjenjenijima na svjetskom tržištu rada.

– Sukladno tome, hrvatski pomorci danas ostvaruju i vrlo konkurentna primanja. Primjerice, zapovjednici broda i upravitelji stroja na pojedinim tipovima brodova kao što su LNG brodovi za prijevoz ukapljenoga plina, ostvaruju oko 24.000 eura mjesečne plaće, uz uobičajen raspored rada od približno dva mjeseca na brodu i dva mjeseca kod kuće, rekao je Zorović, dodajući kako na svjetskom tržištu rada u pomorstvu posebno nedostaje brodskih strojara, koji su danas među najtraženijim profilima u pomorskoj industriji. Također, ističe, brodarske kompanije posljednjih godina sve više potiču zapošljavanje žena na brodovima, pa su i djevojke više nego dobrodošle u pomorski sektor.

Iskustva Pomorskog fakulteta

Kakav je rezultat kampanje i ima li na Pomorskom fakultetu u Rijeci studenata iz unutrašnjosti Hrvatske, pitali smo dekanicu Anu Perić Hadžić. Odgovorila nam je kako najveći broj studenata i dalje dolazi iz područja tradicionalno okrenutih pomorstvu, odnosno iz Primorsko goranske, Istarske, Ličko-senjske, Zadarske, Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije.

– Strani studenti nam uglavnom dolaze iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Italije. Po pitanju kontinentalne Hrvatske, uvijek imamo studente iz Grada Zagreba, Brodsko-posavske, Karlovačke, Koprivničko-križevačke, Požeško-slavonske, Sisačko-moslavačke te Zagrebačke županije. Nažalost, smanjen je broj studenata iz Bjelovarsko-bilogorske, Krapinsko-zagorske, Međimurske, Osječko-baranjske, Varaždinske i Vukovarsko-srijemske. Na tome svakako trebamo raditi, rekla je Perić Hadžić.