Posljednji ovosezonski Edukacijski koncert u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca imao je radni naslov »Romantizam«. Naime, program koji je izveo Riječki simfonijski orkestar sastojao se od djela dvojice skladatelja iz romantizma kao glazbeno-stilskog razdoblja koje je trajalo tijekom 19. stoljeća. Dirigent koncerta bio je Igor Vlajnić koji se, kao i obično, prikladnim komentarima obraćao publici učenika osnovnih i srednjih škola Rijeke i okolice te ravnao orkestrom.

Romantičarski skladatelji

Početak koncerta učenicima je pokazao objašnjenje značenja riječi »romantizam« te najvažnije stilske odrednice glazbe toga razdoblja kao i imena nekih od poznatih skladatelja.

Zatim se pozornost usmjerila na simfoniju kao višestavačnu glazbenu vrstu te sonatni oblik kao najčešći oblik prvog stavka svake simfonije.

Članovi orkestra na poziv dirigenta odsvirali su uvod, prvu i drugu temu sonatnog oblika te su učenici kasnije iste mogli prepoznavati unutar cjelovite izvedbe.

A kao primjer odabran je 1. stavak (Allegro moderato) iz 8. simfonije u h-molu, »Nedovršene«, skladatelja Franza Schuberta.

Iako ovaj stavak traje i više od deset minuta, učenici su sa zanimanjem pratili i uočavali prethodno objašnjeno gradivo.

Nakon Schuberta na red je došao drugi romantičarski skladatelj Felix Mendelssohn-Bartholdy i njegova uvertira iz »Sna ljetne noći«.

Djelo izuzetno zahtjevno u tehničkom smislu, a koje je skladatelj napisao s navršenih samo 17 godina, orkestar je donio temperamentno i precizno, a učenici su slobodnim asocijacijama mogli zamišljati sve mitološke i bajkovite likove prema originalnom djelu Williama Shakespearea čiji je tekst i bio inspiracija na Mendelssohnovu glazbu.

Za kraj koncerta učenicima je ponuđen 9. stavak istog djela, poznati »Svadbeni marš«, koji su učenici i njihovi učitelji prepoznali i rado poslušali te orkestar i dirigenta nagradili zasluženim pljeskom.

Naravno, odlazak iz kazališta bio je prilično usporen jer su učenici rado ostali i rješavati ponuđeni kviz znanja temeljen upravo na materijalu koncerta koji su netom prije poslušali.

Odgoj buduće publike

Valja istaknuti da je odaziv učenika bio prilično slab iako iz Kazališta uvjeravaju u dobru popunjenost i prodane ulaznice. Radi se, naime, o učeničkim pretplatničkim ciklusima za koje, očito, postoji inicijalni interes, ali se kasnije djeca i mladi slabo odazivaju na programe u okviru tih ciklusa za koji su ulaznice i kupili.

Značajno veći odaziv bio je učenika onih škola čiji su učitelji svojim primjerom pokazali da u kazalište treba doći.

Odgoj buduće publike ovakvim koncertima svakako je važan i koristan, a na svim dionicima sustava obrazovanja i kulture je da potiču i dolazak na koncerte i predstave, posebno one koji nisu obuhvaćeni organiziranim dolascima u prijepodnevnim satima.