RIJEKA  Svečanom akademijom uoči 3. maja obilježena je 81. godišnjica oslobođenja Rijeke od fašističke i nacističke okupacije. Svečanost, koju je u dvorani Filodrammatice organizirala Udruga antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke, nakon više je desetljeća održana bez organizacijskog sudjelovanja gradske uprave, ali i bez prisustva predstavnika gradskih vlasti.

– Žao mi je što je gradonačelnica odustala od višedesetljetne tradicije održavanja akademije za dan oslobođenja grada. Odlučila je da to ne želi jer smatra da je to prevaziđen oblik komemoriranja. Mislim da su borci koji su se borili za slobodu Rijeke, Sušaka i cijelog kraja od Crikvenice do Trsta i slovenskog Primorja, a od kojih su mnogi za tu slobodu položili svoje živote, zaslužili da im se na ovaj način oda počast i zahvalnost, kazao je predsjednik riječke UABA-e Vojko Obersnel, dodajući kako se nada da će Grad priznati svoju pogrešku i ovoj se svečanosti priključiti iduće godine.

Jasne povijesne činjenice

U svom prigodnom obraćanju Obersnel je podcrtao važnost Riječke bitke, jedne od najkrvavijih bitaka u Drugom svjetskom ratu na području bivše Jugoslavije, kao i cijele Riječko-tršćanske operacije, osudivši oskvrnjavanje simbola antifašističke borbe na spomen ploči na Pehlinu nacističkom svastikom.

– Oslobođenjem od nacizma naš je grad prestao biti podijeljen na Rijeku i Sušak, a oslobođeni su i cijela Istra, hrvatsko i slovensko Primorje, otoci i dio Dalmacije koje je “veliki Hrvat” Ante Pavelić prodao Italiji. Same činjenice nameću pitanje zašto netko prema tom čovjeku danas ima simpatije. Povijest je vrlo jasna i nedvosmislena. Tzv. NDH bila je na strani nacizma i provodila je nacističku ideologiju, provodila rasne zakone i koncentracijske logore i činila zločine kojima su ubijene tisuće nevinih ljudi.

Svi bi se trebali ponositi činjenicom da su Hrvatska i Jugoslavija imale jaki otpor nacizmu i da su priznate kao aktivne sudionice pobjedničke antifašističke koalicije, za mnoge u Europi bilo je veliko iznenađenje da tako mala zemlja može pružati tako žestok otpor i svojim borbenim aktivnostima vezati toliki broj njemačkih, talijanskih, ustaških i četničkih snaga, rekao je Obersnel.

Na odustajanje gradskih vlasti od sudjelovanja u svečanom obilježavanju oslobođenja Rijeke osvrnula se i Tea Perinčić, povjesničarka i kustosica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja.

– Jako me rastužilo što je Grad Rijeka odustao od zajedničkog obilježavanja, to me navelo na razmišljanje o relativizaciji koja postavlja pitanje da li su fašizam i antifašizam danas važni. No nažalost, svaki smo dan svjedoci toga da kukolj fašizma promoli glavicu i pokazuje nam svoje ružno lice, zbog čega se trebamo prisjetiti što je to fašizam sposoban napraviti kada ga se pusti da zamrači cijeli svijet. Upravo je Rijeka vrlo rano iskusila kako to izgleda tadašnji protofašizam koji je 1919. godine donio Gabriele D’Annunzio, nadahnut idejom da talijanskom narodu pripada više prava od drugih naroda, provodeći teror i progon svih onih drugih etničkih pripadnosti i političkih mišljenja. Relativiziranjem fašizma zaboravljamo da bi se to opet moglo dogoditi, umivamo prijašnje zločine i propuštamo današnje istupe, kazala je Perinčić.

Oslobođenje nadilazi podjele

Zamjenik župana PGŽ Robert Matić na svečanoj je akademiji istaknuo kako je 3. maj jedan od najvažnijih datuma u riječkoj povijesti kojeg se mora dostojno obilježiti.

– Ovaj grad doživio je teška razaranja i pretrpio velike žrtve, za Rijeku su poginule tisuće partizanskih boraca, a žrtve kojih se prisjećamo moraju nam biti trajni podsjetnik na to koliko su teško naši mir i sloboda izboreni i koliko ih je teško čuvati. No ovim prisjećanjem ne prisjećamo se samo povijesti, nego čuvamo vrijednosti antifašizma, slobode, mira, ravnopravnosti i ljudskih prava jer one nisu trajne i neće same sebe čuvati, kazao je Matić, dok je Goran Žan Lebović Casalonga, kancelar Riječke nadbiskupije te izaslanik nadbiskupa Mate Uzinića, istaknuo kako dan oslobođenja Rijeke nadilazi svaku podjelu.

– Oslobođenje Rijeke je zajedničko dobro i pripada svima nama. S poštovanjem i molitvom se prisjećamo svih onih koji su u teškim danima i borbama položili svoje živote za ideal slobode, njihova žrtva ne smije ostati dio prošlosti, nego trajni spomen da se slobodu mi borimo svakodnevno u našim srcima. Ovaj skup nas treba podsjetiti na ono što se u svakom ratu zaboravlja, a to je da je svaki ljudski život svet i vrijedan življenja, bez obzira na naše međusobne različitosti, pripadnosti i svjetonazore. Istinsko sjećanje nije zatvaranje u prošlost, nego otvaranje budućnosti koja se gradi na pomirenju, dijalogu i neotuđivom dostojanstvu svakog čovjeka, naveo je Lebović Casalonga.

Tijekom svečanosti najavljen je i prigodan program kojim će riječka UABA ove nedjelje obilježiti 81. godišnjicu oslobođenja grada. Uz polaganje vijenaca na Spomeniku oslobođenja na Delti, predstavnici Udruge pohodit će i groblje i kosturnicu na Trsatu, groblje na Kozali i kosturnicu na groblju na Gornjoj Drenovi na kojima su pokopani brojni osloboditelji Rijeke i drugi stradali u Drugom svjetskom ratu.