Nakon što su oporbeni lider Péter Magyar i njegova stranka Tisza pobijedili na nedavnim izborima u Mađarskoj, vidjet ćemo hoće li se u toj zemlji nešto promijeniti i na planu kulture.

Vezano uz to, ovih dana mađarska knjižara Lira, koja je imala problema sa sad već bivšim premijerom Viktorom Orbánom, odaslala je simboličnu poruku – sve knjige o Orbánu premjestila je na police gdje se nalaze knjige iz – povijesti.

Ovim potezom poručili su što misle o Orbánu i njegovoj vladavini, a upravo je ova knjižara tijekom godina često bila na meti bivše mađarske vlasti. To se naročito odnosi na 2023. godinu kad je ovaj lanac knjižara kažnjen s oko 31.500 eura.

Kazna je stigla zbog knjiga koje su uvrštene na policu gdje se nalazi literatura za mlade. Ono što je za tadašnju vlast bilo sporno je ilustracija koja je, prema mišljenju vladajućih, promovirala homoseksualnost.

»Knjige o kojima je riječ prikazuju homoseksualnost, a ipak su svrstane među knjige namijenjene djeci i klasificirane kao omladinska literatura, te nisu distribuirane u zatvorenoj ambalaži«, naveli su tada iz vladinog ureda.

Ovaj slučaj dobio je svoj epilog i na sudu, a knjižara je dobila spor i to zbog jednog zareza u zakonu. Naime, u članku vladine uredbe o trgovini navedeno je da se svi proizvodi namijenjeni djeci koji prikazuju homoseksualnost »smiju prodavati samo u zatvorenoj ambalaži, odvojeno od ostalih proizvoda«.

Budući da zakonodavac tada nije stavio zarez prije riječi »samo«, promijenjeno je značenje rečenice. Sud je zaključio da zakon ne nalaže istovremeno i odvajanje i pakiranje, već da je pakiranje obvezno samo ako su proizvodi odvojeni od ostalih.

Nakon sudskog poraza, vlasti su promptno izmijenile zakon i dodale sporni zarez, čime su uklonile pravnu nedorečenost koja ih je stajala slučaja.

Godine 2023. Lira, druga najveća knjižara u Mađarskoj, priopćila je da će poduzeti pravne korake nakon što je dobila veliku novčanu kaznu zbog prodaje romana s LGBT tematikom za maloljetnike koji nije bio u zatvorenom pakiranju.

Vlasti su tada kaznile Liru zbog prodaje popularnog grafičkog romana »Heartstopper« britanske autorice Alice Oseman na odjelu za maloljetničku književnost, ali bez obveznog plastičnog omota, čime je prekršila zakon.

»Heartstopper: Dečko upozna dečka« je prvi dio popularnoga serijala u stripu za mlade koji je odmah po objavljivanju postao globalni fenomen. Knjiga je opisana kao »nježna i dirljiva priča o ljubavi, prijateljstvu i samootkrivanju između dvojice tinejdžera, Charlieja i Nicka«.

Istaknuto je i da »ovaj grafički roman vješto obrađuje teme identiteta, seksualnosti, prijateljstva, vjernosti, prihvaćanja i mentalnog zdravlja«, a ujedno je doživio ekranizaciju na Netflixu, stekavši u rekordnom roku još veći broj poklonika.

Sadržaj je ukratko sljedeći: Charlie i Nick idu u istu školu, ali se ne poznaju… dok ih jednoga dana ne smjeste u istu klupu. Brzo se sprijatelje, a Charlie se još brže zaljubi u Nicka, iako misli da nema šanse.

Ali ljubav je puna iznenađenja, a Nicka Charlie zanima više nego što je očekivao. Autorica Oseman navodi da je riječ o priči »o životu, ljubavi i svemu što se događa između«.

Alice Oseman, rođena 1994. u Kentu, u Engleskoj, spisateljica je i ilustratorica. Osim što je napisala i ilustrirala »Hearstopper«, napisala je četiri romana za mlade: »Solitaire«, »Radio Silence«, »I Was Born for This« i »Loveless«, za koji je nagrađena nagradom YA Book Prize.

Hrvatsko izdanje grafičkog romana »Heartstopper: Dečko upozna dečka« objavljeno je 2023. godine kod nakladnika Mozaik knjiga.

Objavljen je i u Srbiji, i to u sekcijama »popularno za tinejdžere« i »popularno na TikTok-u«, a izazvao je gomilu negativnih reakcija, pogotovo u režimskim tabloidima, kad su izdavača i knjižare nazivali pogrdnim imenenima, dok su izjave o knjizi davali i političari iz Skupštine.

Vlada bivšeg premijera Viktora Orbána promicala je kršćanske, konzervativne vrijednosti, te je 2021. godine donijela zakon koji zabranjuje »prikazivanje i promicanje homoseksualnosti« među mladima, ne obazirući se na oštre kritike udruga za ljudska prava u Europskoj uniji.

Zakon nalaže da se maloljetnicima ne može prikazivati pornografski sadržaj, niti bilo što što potiče promjenu spola ili homoseksualnost. Taj je zakon žestoko kritiziran, uključujući i iz Europskog parlamenta, iz kojeg je navedeno da krši »vrijednosti, principe i zakon EU-a«.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen zakon je nazvala »sramotnim«. Mađarska LGBT zajednica također je kritizirala zakon, rekavši da ograničava slobodu govora i prava djeteta.

Iz mađarske vlade na to su odgovorili da je zakon dio napora da se zaštiti kršćanska kultura. Zakon koji, kako su tvrdile mađarske vlasti, ima za cilj zaštititi djecu izazvao je tjeskobu u LGBT zajednici.

To nije bio prvi put da je knjižara Lira kažnjena zbog kršenja spomenutog zakona, a najnovija kazna bila je došla dva dana prije Parade ponosa u Budimpešti.

Tada su veleposlanstva SAD-a, Njemačke i 36 drugih zemalja pozvale mađarsku vladu da zaštiti prava LGBT osoba i povuče zakon koji je diskriminatoran prema toj zajednici.

Europska komisija je 2021. pokrenula postupak protiv Mađarske zbog tog zakona koji smatra diskriminacijom na osnovi seksualne orijentacije i rodnog identiteta.

Viktor Orbán bio je poznat po napadima na civilno društvo i gušenju medija u Mađarskoj. Vodio je rat protiv »woke« pokreta i donosio euroskeptičan pogled na aktualne teme.

Stoga glavni razlog za izbornu pobjedu Pétera Magyara na mađarskim parlamentarnim izborima nije bio samo bijes zbog korupcije na visokoj razini i teške gospodarske situacije. Kako podsjeća BeActive, »woke« kultura je pojam koji je postao sveprisutan u suvremenom društvu.

»Ona se odnosi na svijest i osjetljivost prema društvenim nepravdama, rasizmu, seksizmu, homofobiji, transfobiji i drugim oblicima diskriminacije. Termin ‘woke’ dolazi iz afroameričkog slenga i označava stanje svijesti o rasizmu i društvenim nejednakostima.

Međutim, pojam se proširio i sada se koristi u širem smislu za označavanje osvještavanja o svim vrstama socijalnih nepravdi. ‘Woke’ kultura, često povezana s osviješćenošću o društvenim nepravdama, postala je ključna tema u suvremenom društvu.

Njezin utjecaj proširio se izvan izvornog značenja povezanog s rasizmom na šire područje borbe protiv svih oblika diskriminacije. Društveni mediji, kao glavni kanal komunikacije, igraju ključnu ulogu u širenju i jačanju ‘woke’ kulture.

Internet i društvene mreže omogućili su brzo dijeljenje informacija i ideja diljem svijeta. Aktivisti i zagovornici društvenih pravda koriste društvene medije kako bi podigli svijest o nepravdi, organizirali pokrete i potaknuli promjene.

Zahvaljujući društvenim mrežama, ‘woke’ kultura potiče jačanje glasova manjinskih skupina, pružajući im platformu za izražavanje iskustava i borbu protiv diskriminacije.

Kroz promjene u jeziku i uvođenje novih termina, pokušava se stvoriti inkluzivno društvo bez vrijeđanja i diskriminacije. Tako, recimo, društveni pokreti poput Black Lives Matter, feminizma i LGBTQ+ prava igraju ključnu ulogu u rastućoj osviještenosti o društvenim nepravdama. Mladi, posebno aktivni na društvenim medijima, postaju nositelji promjena, sudjelujući u prosvjedima i zalažući se za ravnopravnost i pravdu…

’Woke’ kultura je promicala potrebu za većom inkluzivnošću i raznolikošću u medijima. Medijske kuće i filmska industrija sve više prepoznaju važnost predstavljanja različitih identiteta i iskustava, što je pridonijelo osvješćivanju javnosti o socijalnim nepravdama.

Svijet se suočava s mnogim društvenim problemima, a ‘woke’ kultura pruža nadu za promjenom. Ljudi osjećaju potrebu da se angažiraju i sudjeluju u stvaranju boljeg društva za sve.

Društveni mediji, glasovi manjinskih skupina, osviještenost o društvenim nepravdama i potreba za promjenama doprinijeli su njezinom rastućem utjecaju u današnjem društvu.

‘Woke’ kultura pruža platformu za osvještavanje o problemima s kojima se suočavaju marginalizirane skupine i potiče ljude na aktivno sudjelovanje u promjenama prema pravednijem i uključivijem društvu.

Unatoč izazovima i kontroverzama, ‘woke’ kultura pruža nadu za društvenim promjenama. Osnaživanje ljudi da prepoznaju društvene probleme, angažiraju se i sudjeluju u izgradnji boljeg društva ključni su elementi njezina utjecaja«, potpisuje BeActive na Index.hr.