Frapantni su podaci za današnji trenutak automobilske industrije koja se svim silama bori za što je moguće ekološkiji karakter svojih proizvoda. I ne samo po pitanju konstrukcije automobila, zabrinjavajući su podaci za Europsku uniju prema kojima automobil u prosjeku dnevno prevozi 1,6 osoba. Manje dakle od dva putnika po automobilu, Prosječno se dnevno prelazi 40 kilometra dok je prosječna brzina nevelikih, posebno za snagu današnjih automobila, 56 kilometara na sat.

Konstrukcijski, osobni automobili su od 2002. do 2020. godine postali teži za 15 posto, dok im je snaga, pa i zbog porasta težine, narasla za 43 posto. Rezultat svega je, dakako računajući i inflaciju, da su automobili u dva desetljeća poskupjeli za 63 posto. Dodamo li svemu posljedice pandemije i dodatni porast cijene, jasno je da se u četvrt stoljeća prosječna cijena automobila u EU-a udvostručila. U tih istih četvrt stoljeća, i cijena rabljenih automobila se na istom prostoru povećala za 45 posto.

Istina, ima mnogo razloga zbog čega se obiteljski automobil konstruiran prije četrdeset godina toliko razlikuje od današnjih. Uzmemo li za primjer Renault 5 ili njegovog francuskog kolegu Citroen AX, njihova se težina kretala oko 700 kilograma, motori su bili klasični četverocilindrični benzinci snage oko 50-60 »konja« i bez ikakvih su problema bili na svekoliku korist četveročlanim obiteljima. I potrošnja im se kretala oko sedam, pa i znatno manje ako bi se prilagodilo ritam vožnje, litara. No propisi o sigurnosti su nalagali silna ojačanja karoserije i konstrukcijskih elementa da već modeli poput VW Pola ili Forda Fieste generacija iz devedesetih godina dolaze na – tonu. Dakako da su im morali rasti i apetiti po pitanju »konja« i »kubika« te je tako krenula igra koja danas kaže da automobil poput »petice« teško može ispod 120 KS, a i težina im je ne manja od 1,4 tone. Kako je automobila sve više i više, Kina i Indija su se u međuvremenu silno motorizirale, jasno je kako je dizanje sigurnosti i ugradnja sigurnosnih sklopova proizvela probleme s ekologijom. Pa se koncem devedesetih krenulo s hibridima, naposljetku i s automobilima na struju.

Svi su ti elementi već neko vrijeme zaokupljali konstruktore Dacije koji su se dali u potragu za – optimalnim automobilom današnjice. I tako je nastao Hipster. Konstrukcijski riječ je o prototipu kojei su nam predstavili u slovenskom Vranskom. Vizualno ekstremna »kocka« duljine oko tri metra doima se poput – igračke. Ali je daleko od toga. Riječ je o pravom četverosjedu koji ima dovoljno prostora za sve i sva, koji istina ima tek elementarni prtljažnik, ali u realnosti kad prebiremo po svojim potrebama – pa kad nam i treba nešto značajno više od prostora za nekoliko vrećica iz supermarketa? Ono što posebno oduševljava je potpuna prilagođenost infotainment sustava – pojam je toliko kompliciran već samo za izgovor, kamo li za konstrukciju i korištenje da je i moralo doći do ideje njegove eliminacije – današnjoj realnosti. A njoj je naziv – pametni telefon. Dovoljno je naprosto u automobil bilo ubaciti zvučnik koji se povezuje putem bluetootha, postaviti mogućnost napajanja telefona i – sve je na svom mjestu. Želi li se slušati vlastitu »uskladištenu« glazbu, radio postaje, koristiti navigaciju,… sve to ima osobni i prenosivi telefon tako da je u automobilu po tom pitanju bilo što osim njega – nepotrebno.

Vrlo su zanimljivi i ugrađeni materijal, u najvećoj mjeri od recikliranih elemenata, dok se s motorom i njegovom baterijom išlo za podacima koje nam pruža EU statistika. Automobil pokreće elektromotor dok baterija »drži« energije za tri prosječna dana, oko 120 kilometara joj je doseg. Djeluje malo, no to znači da ju se u tjednu puni jednom te još jednom u vrijeme vikenda. Istina, naš budući gradski miljenik nije se uspio težinom vratiti u vrijeme osamdesetih jer ima više od 800 kilograma, no da je odgovorio na skoro sva pitanja koja je pred konstruktore postavila EU statistika – jeste.

Da, čudimo se i većinu pitanja postavljamo u smjeru maksimalističkog korištenja – kako s njime na duži put, kako s tako malom baterijom koja će stalno biti više prazna nego puna, kako…. pa onda stanete i prevrtite svoju statistiku. Sa svojim automobilom mjesečno prelazite oko tisuću kilometra, a da nije ljetnih i zimskih izleta, dnevno oko 25 kilometara. Pa onda logika kaže, a i svijet se u tom smjeru razvija – mališan za svaki dan, a kad se negdje mora za kratko vrijeme napraviti tisuću kilometara – najam. Sve zajedno na kraju godine pokazat će i znatno bolju računicu, dok ćete vi posjedovati ono što realno trebate.