Photo: Igor Kralj/PIXSELL
Rast cijena energenata će sigurno povećati pritisak s više strana, kaže Zenzerović
povezane vijesti
Hrvatski hotelijeri ulaze u nikad neizvjesniju turističku sezonu. Buking usporava, a s dalekih tržišta je gotovo u potpunosti zaustavljen. S druge strane, u još jednu sezonu se ulazi bez velikih investicija u hotelske kapacitete, a posebno je porazna činjenica da danas Hrvatska ima manje hotelskih kreveta nego 1990. godinu Kakvu sezonu u vrijeme stalne prijetnje eskalacije sukoba na Bliskom istoku vide hotelijeri, u razgovoru za naš list otkriva Bernard Zenzerović, direktor Udruge poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH).
Uskrsni blagdani su iza nas. Možemo li ih smatrati dobrom najavom predsezone? Čak 80 posto objekata bilježi rast rezervacija u odnosu na ožujak 2023., kada su uskrsni blagdani bili rano kao i ove godine.
– Složio bih se da je dobra najava. No mislim da oprezni optimizam najbolje opisuje trenutnu perspektivu. Prema trenutno dostupnim pokazateljima očekujemo na razini zemlje dobru predsezonu u odnosu na usporedivu 2023. godinu. Naravno, tu treba razlikovati destinacije s dominantno gostima iz Europske unije koje su stabilnije i destinacije koji imaju veći fokus na tzv. long-haul, odnosno daleka tržišta koja više osjećaju trenutnu geopolitičku situaciju. S obzirom na globalnu situaciju i njene posljedice koje će se tek zapravo manifestirati, treba biti oprezan, fokusiran i aktivno upravljati promjenama koje nas očekuju. Samo tako možemo računati na dobar rezultat, s obzirom na ove izazovne okolnosti u kojima živimo.
Naučeni na krize
Većina hotela u sezonu ulazi sa stabilnim bukingom, no otkazi rezervacija bilježe se s američkog i azijskog tržišta. Hoćemo li uspjeti taj minus nadoknaditi s europskih tržišta, premda i ona signaliziraju usporavanje bukinga zbog inflacije i moguće recesije?
– Pred nama je turistička sezona koju će sigurno obilježiti neizvjesnost. Dobra vijest je da je hrvatski hotelski sektor i turizam već naučen na situaciju kriza i potrebe za ažurnim reagiranjem i donošenjem brzih odluka. Štoviše pokazali smo se dobrim u takvim situacijama, te smo u pravilu dobro prolazili. U prometu hrvatskih hotela udio gostiju iz Sjeverne i Južne Amerike iznosi 5,9 posto, a gostiju iz Azije i Australije 3,6 posto, odnosno ukupno 9,5 posto. Teško je u ovom trenutku dati procjenu konačnog utjecaja, odnosno potrebe za kompenzacijom i to ne samo iz perspektive broja noćenja nego prije svega strukture i kvalitete. Primjerice, gosti iz SAD-a su u pravilu gosti koji najviše troše i odsjedaju u najboljim hotelima. Dobra vijest je što, do sada, u pristiglim rezervacijama ne vidimo trend smanjenja dana boravka, no godinu će sigurno obilježiti veliki broj last minute rezervacija – dio gostiju će odluke donositi u posljednji tren. Siguran sam da će naši hoteli biti spremni i kvalitetno reagirati kako bi nadoknadili potencijalne minuse s pojedinih tržišta. U potencijalnu matematiku svakako moramo uzeti u obzir i činjenicu da je Europa jaka emitivna destinacija za ostale kontinente. Te da ako Europljani, u slučaju nastavka sukoba na Bliskom Istoku, odluče putovati po Europi, umjesto prema drugim kontinentima, imamo značajan bazen novih potencijalnih gostiju.
Photo: Luka Antunac/PIXSELL
Rast cijena energenata odrazit će se i na poslovanje hotela koji najavljuju rast prosječne dnevne cijene smještaja za tri do šest posto. S druge strane, Vlada i resorno ministarstvo pozivaju na razumno određivanje cijena u turizmu jer predstoji borba za svakog gosta. Kako po cijenama smještaja stojimo u odnosu na konkurenciju, dosad smo uglavnom bili skuplji?
– Da, prema sadašnjim procjenama kolege planiraju povećanje cijena smještaja na razini inflacije. Rast cijena energenata će sigurno povećati pritisak i to s više strana. Skok cijena goriva poskupit će dolazak gostiju, također skuplji energenti prelit će se na cijene ulaznih inputa za hotele i u konačnici inflacija i rast cijena ograničit će financijske mogućnosti gostiju. Nažalost već danas 75 posto hotela očekuje da će još jednu godinu troškovi rasti više od prihoda stvarajući dodatni pritisak na profitabilnost – što je trend koji vidimo od COVID pandemije. To je posebno problematično jer ograničava investicijski potencijal, a bez investicija nema dugoročne konkurentnosti. Vezano uz cijene uvijek je bitno što se uspoređuje jer agregirani podaci po zemljama daju iskrivljenu sliku. Primjerice Grčka ima 73 posto hotelskih kapaciteta u kategorijama 1, 2 i 3 zvjezdice, dok Hrvatska u tim kategorijama ima samo 33 posto – logično je da ako pogledamo ukupnu ponudu oni moraju biti jeftiniji. Prema analizama »isto za isto«, ukupno gledano hrvatski hoteli nisu ni najskuplji ni najjeftiniji na Mediteranu. No, moram biti jasan, nama nije cilj biti najjeftiniji. Hotelske kompanije su uložile nekoliko milijardi eura u zadnjih 15-ak godina u podizanje kvalitete, kako objekata, tako i usluge i ukupnog iskustva gosta, te je kvaliteta naše hotelske ponude jako porasla. Ono što je bitno su kvaliteta i zadovoljstvo gostiju, a tu u hotelima jako dobro stojimo u odnosu na našu mediteransku konkurenciju.
Hotelski gosti više troše
Hotelski smještaj privlači turiste dubljega džepa, a kako ga u Hrvatskoj nemamo dovoljno, za rezultat imamo nisku prosječnu potrošnju turista od 150 eura dnevno, dok u Italiji ili Španjolskoj turisti u prosjeku potroše oko 250 eura po danu. Koliko hotelski gost dnevno potroši u Hrvatskoj? – S obzirom na to da imamo gotovo 70 posto smještaja za kratkoročni najam i nekomercijalnog smještaj, ovakva potrošnja je logična posljedica. Gosti takvih smještaja više novaca troše u trgovinama, a manje u restoranima i barovima, te na ostale usluge i ponudu u destinaciji, za razliku od hotelskih gostiju. Zadnja dostupna istraživanja iz 2023. pokazuju da hotelski gosti troše približno 38 posto više u odnosu na prosječnu potrošnju gostiju u Hrvatskoj. I to se neće promijeniti dokle god se struktura smještaja ne promijeni prema visoko kvalitetnom smještaju. Samo jedan primjer koji mislim da govori sve – Grčka koju ste prije spomenuli ima ukupno samo 6 posto više turističkih kreveta od Hrvatske, no zbog svoje strukture gdje je dominantan hotelski smještaj ostvaruje 60 posto veće prihode od smještaja od Hrvatske. Mislim da to sve objašnjava. Jednostavnim rječnikom hotelski gosti troše najviše, ali ih mi zbog strukture hrvatskog turizma imamo premalo, pa je njihov utjecaj ograničen. |
Loša struktura smještaja
Lani smo u špici sezone imali blagi podbačaj, a u Ministarstvu turizma su rekli da je to dokaz da Hrvatska postaje cjelogodišnja turistička destinacija jer se gosti sa špice sezone »prelijevaju« na ostale dijelove godine. Kako hotelijeri doživljavaju »rupu« usred sezone i može li nam se ponoviti ove godine, uz uvjet da rat na Bliskom istoku prestane?
– Ajmo malo o brojkama. Prošlogodišnji srpanj i kolovoz što se hotela tiče bili su najuspješniji u povijesti. Prvi put je broj noćenja u hotelima prešao brojku od 10 milijuna u ta dva mjeseca te smo ostvarili približno 150 tisuća noćenja više nego godinu prije. Bitno je stvari gledati kroz širu perspektivu, a ne parcijalno mjeriti pojedine segmente i onda izvlačiti parcijalne zaključke. Podsjetit ću da smo lani krajem svibnja imali natpise o katastrofi predsezone, a onda smo s krajem lipnja vidjeli da je predsezona bila više nego uspješna. Rat na Bliskom istoku – i da danas stane – značajno će utjecati na gospodarstvo u dužem periodu. U ovom trenutku je doslovno nemoguće predvidjeti njegov utjecaj i vrijeme potrebno za stabilizaciju posljedica. »Rupe« o kojima govorite, odnosno oscilacije u popunjenosti, dio su naše već uobičajene tržišne dinamike i nešto što smo na našem tržištu imali i prije 20 godina, i prije 10 i za očekivati je da će ih biti i ove godine. U konačnici najbitniji su prihodi, i na kraju profit koji se ostvari. Jedan od glavnih nedostataka našega turizma je upravo to što zbog strukture smještaja imamo model kojim smo jako opteretili svoje resurse, prije svega prostor i infrastrukturu, a iz toga izvlačimo malo benefita za društvo, odnosno profita za gospodarstvo.
Photo: Luka Antunac/PIXSELL
S udjelom hotelskih smještaja u ukupnim smještajnim kapacitetima od 9 posto Hrvatska već godinama zaostaje za mediteranskom konkurencijom. Primjerice, u Grčkoj 71 posto kapaciteta čine hoteli, u Španjolskoj 53 posto.
– Tako je, tu smo neslavni rekorderi u Europi s najmanjim udjelom hotela u turističkim kapacitetima. Spomenuti podatak je još porazniji kada u obzir uzmemo da danas imamo manje kreveta u hotelima nego 1990. godine, iako moramo napomenuti da je danas kvaliteta na puno višoj razini. Ono što zabrinjava je i trend u odnosu na konkurenciju. Prema podacima Eurostata u zadnjih 10 godina broj kreveta u hotelima porastao je u Hrvatskoj za 5 posto, a primjerice u Turskoj i Crnoj Gori više od 40 posto, u Portugalu i Grčkoj za 15 i 13 posto, a u Španjolskoj za 7 posto. Imamo veći postotni rast jedino od Italije i Francuske na Mediteranu, ali to su svjetske turističke velesile s 2,2 i 1,3 milijuna kreveta u hotelima.
Prepreke investicijama
Što su glavne prepreke povećanju hotelskih kreveta u ukupnoj hrvatskoj turističkoj ponudi?
– Najviše investicija je do sada išlo u obnovu postojećih kapaciteta, tj. brownfield, a kao glavne prepreke za nove greeenfield investicije izdvojio bih pet stvari. Kao prvo, Hrvatska osim sustava poticanja ulaganja definiranog Zakonom o turizmu nema niti jedan drugi alat koji sustavno promiče investicije u turizmu. Iznimka je bilo izdvajanje bespovratnih sredstava iz NPOO sredstava, te kredita HBOR-a s mogućnošću otpisa dijela glavnice. No, navedena sredstva nisu dovoljna da pokrenu suštinsku transformaciju hrvatskog turizma i povećanje udjela hotela. Drugi važan faktor je izostanak pripremljenih kvalitetnih lokacija s »čistim« papirima koji bi se stavili na tržište potencijalnim investitorima koje garantiraju brzu realizaciju. Treća prepreka odnosi se na regulatorni okvir. Pitanja pomorskog dobra i turističkog zemljišta i dalje su složena i dugotrajna, dok je stopa PDV-a među najvišima na Mediteranu. Kao četvrto, problem predstavlja i komplicirana birokratska procedura, odnosno ono što se često naziva »rješavanje papira«. Prema Doing Business izvješću za 2020., Hrvatska je po pitanju ishodovanja građevinskih dozvola bila na 150. mjestu od 190 zemalja. Po pokretanju poslovanja bila je 114., a u kategoriji dobivanja kredita 104.. Iako su se posljednjih godina dogodila određena poboljšanja, percepcija sporih i složenih procedura i dalje je snažna prepreka investicijama. I konačno, izražena sezonalnost, s čak 91 posto noćenja koncentriranih između svibnja i kraja rujna, značajno utječe na isplativost hotelskih investicija.
