Dok se dio zaposlenika još pita može li ih umjetna inteligencija zamijeniti, nova istraživanja pokazuju da se promjena već događa – i to brže nego što su mnogi očekivali.

Više od polovice korisnika umjetne inteligencije danas obavlja zadatke koje prije samo godinu dana nisu mogli raditi, a među najnaprednijima taj udio doseže čak 80 posto.

No najveće iznenađenje nije sama tehnologija, nego činjenica da uspjeh primjene umjetne inteligencije ponajviše ovisi o ljudima, organizacijskoj kulturi i načinu upravljanja tvrtkama.

To pokazuje novo istraživanje Work Trend Index 2026 koje je proveo Microsoft na temelju bilijuna anonimiziranih signala produktivnosti iz Microsofta 365, više od 100.000 razgovora u Copilotu te ankete među 20.000 zaposlenika koji koriste AI u deset zemalja.

Ključni zaključak istraživanja jest da kultura organizacije, vodstvo i način rada imaju više nego dvostruko veći utjecaj na uspješnost umjetne inteligencije od individualnog truda zaposlenika.

Istraživanje pokazuje kako AI sve više preuzima operativne i rutinske zadatke, dok ljudima ostaju poslovi koji zahtijevaju procjenu, donošenje odluka, kreativnost i kritičko razmišljanje.

Vještine budućnosti

Upravo zato korisnici umjetne inteligencije kao najvažnije vještine budućnosti izdvajaju sposobnost provjere kvalitete AI rezultata i kritičko razmišljanje.

– Pristup umjetnoj inteligenciji postaje univerzalan i vidimo da ljudi obavljaju zadatke koje prije godinu dana nisu mogli. Kako AI agenti preuzimaju sve više operativnih zadataka, ljudima ostaje više prostora za usmjeravanje, donošenje odluka i ostvarivanje rezultata.

No razliku ne čini pojedinac, nego organizacija. Kultura, vodstvo i način rada imaju dvostruko veći utjecaj od same tehnologije ili individualnog truda, izjavio je Kalin Dimtchev, direktor Microsofta za Adriatic regiju.

No istraživanje istodobno otkriva i veliki raskorak između brzine razvoja tehnologije i spremnosti kompanija da se prilagode. Čak 65 posto korisnika umjetne inteligencije strahuje da će zaostati ako se brzo ne prilagode novim alatima, ali gotovo polovica ispitanika smatra da je sigurnije držati se postojećih poslovnih modela nego eksperimentirati s AI-jem.

Tek 13 posto zaposlenika kaže da su nagrađeni za inovacije povezane s umjetnom inteligencijom, dok samo četvrtina vjeruje da njihovo vodstvo ima jasnu AI strategiju.

Microsoft takve organizacije koje su uspješno integrirale umjetnu inteligenciju naziva “Frontier Firms”, tvrtkama koje AI više ne koriste samo kao alat, nego oko njega grade potpuno novi model poslovanja.

Duboka promjena

Da je riječ o dubokoj promjeni tržišta rada, a ne samo o novom tehnološkom trendu, smatra i Ivan Žilić sa Ekonomskog instituta u Zagrebu.

On upozorava da se generativna umjetna inteligencija razlikuje od svih prethodnih tehnoloških valova jer prvi put snažno zahvaća upravo apstraktna zanimanja – poslove koji zahtijevaju dugotrajno obrazovanje i specijalizirana znanja.

– Kroz 20. stoljeće tehnologija je uglavnom zamjenjivala rutinske poslove, što je dovelo do polarizacije tržišta rada. U Hrvatskoj su prije pojave AI chatbotova istodobno bila vrlo tražena zanimanja poput konobara, kao primjer manualnog rada, i programera, kao primjer apstraktnog rada, rekao je Žilić.

Prema njegovim riječima, umjetna inteligencija danas preuzima upravo dio kognitivnih i analitičkih zadataka koji su se donedavno smatrali rezerviranima za visokoobrazovane stručnjake.

Time se izravno potvrđuju i nalazi Microsoftova istraživanja prema kojima AI sve više obavlja operativni dio intelektualnog rada, dok ljudska vrijednost ostaje u sposobnosti strateškog promišljanja, nadzora i donošenja odluka.

Žilić pritom smatra da AI neće ukinuti potrebu za vrhunskim stručnjacima, nego će najbolje zaposlenike učiniti još produktivnijima.

– Umjetna inteligencija postaje ‘plitki i široki stručnjak’, ali vrhunska ekspertiza i dalje ostaje ključna jer upravo najboljim stručnjacima AI može služiti kao snažan multiplikator produktivnosti, ističe.

Najizloženji automatizaciji

Pozivajući se na istraživanja Međunarodne organizacije rada i Stanford Digital Economy Laba, Žilić navodi kako su administrativni poslovi trenutačno najizloženiji automatizaciji, dok su zanimanja poput programera, analitičara, financijskih stručnjaka i pravnika prije svega izložena transformaciji načina rada.

S druge strane, fizički poslovi i zanimanja koja zahtijevaju intenzivnu ljudsku interakciju, poput zdravstvenih djelatnika, njegovatelja ili građevinskih radnika, zasad su znatno otporniji na AI.

Posebno upozorava na posljedice za mlađe zaposlenike. Prema podacima Stanfordova istraživanja, zaposlenost mladih od 22 do 25 godina u zanimanjima najizloženijima umjetnoj inteligenciji u SAD-u od kraja 2022. smanjila se između 13 i 16 posto.

Ipak, i Microsoftovo istraživanje i ekonomske analize pokazuju da umjetna inteligencija istodobno otvara prostor za snažan rast produktivnosti i gospodarski rast.

Ključno pitanje više nije hoće li AI promijeniti tržište rada, nego koliko će se brzo organizacije uspjeti prilagoditi i kako će se raspodijeliti koristi koje nova tehnologija stvara.

– Riječ je o disruptivnoj tehnologiji koja je naglo promijenila potencijal na tržištu rada određenih skupina radnika, posebno mladih u AI-eksponiranim zanimanjima.

S druge strane postoje veliki benefiti dodatne produktivnosti. Ključno pitanje za blisku budućnost jest kako će se ti viškovi produktivnosti rasporediti među radnicima, organizacijama i društvom u cjelini, zaključio je Žilić.