Uoči nove turističke sezone rastu očekivanja sezonskih radnika vezana uz njihova mjesečna primanja. Konobari tako za sezonski rad očekuju plaću od 1.590 eura neto mjesečno, odnosno čak 25 posto više od njihove prosječne plaće izvan sezone koja izosi 1.270 eura, kuhari imaju još veća očekivanja pa traže u prosjeku 1.978 eura, odnosno 28 posto više od uobičajene plaće od 1.540 eura, dok recepcioneri očekuju 1.486 eura, što je rast od 23 posto u odnosu na prosjek od 1.206 eura, pokazuju rezultati istraživanja Alma Career Croatia, međunarodne tvrtke poznate po brendu MojPosao.

Ugostitelji poručuju da neće biti problem ispoštovati zahtjeve sezonskih radnika tijekom ljeta, ali će problem biti što takve plaće radnicima ne mogu dati u ostatku godine.

Generiranje inflacije

– Mi kao nacija sve karte bacamo na tri mjeseca turističke sezone kada su ljudi preangažirani, da bi nakon 90 dana sezone sve najednom stalo. Sezonski posao je težak, stresan, sve se odvija u kratkom razdoblju, ostatak godine smo prazni, a ljudi očekuju plaću za cijelu godinu. To je zla kob hrvatskog turizma, posao bi tebalo rasporediti preko cijele godine, kaže potpredsjednik Nacionalne udruge ugostitelja i predsjednik Udruge ugostitelja Istre i Kvarnera Vedran Jakominić, dodavši da rast plaća dijelom generira inflaciju, a zbog činjenice da ugostitelji izvan sezone nisu toliko »popunjeni«, tijekom sezone moraju imati više cijene nego u ostatku godine.

Upravo intenzivniji tempo rada u sezoni za razliku od cjelogodišnjeg zaposlenja problematičnim smatra gotovo svaki treći radnik. Takav tempo, smatra dio radnika, ne prati uvijek i adekvatna financijska kompenzacija. Gotovo četvrtina radnika navodi preniske plaće kao ključni nedostatak, ističući kako bi sezonski rad trebao biti bolje plaćen s obzirom na njegovu intenzivnost.

Foto PEXELS

Predsjednik Sindikata ugostiteljstva i turizma Eduard Andrić napominje da su nakon pregovora s turističkim kućama Ministarstvu rada uputili prijedlog granskog kolektivnog ugovora prema kojemu bi plaća za najjednostavnije poslove u ugostiteljstvu i turizmu trebala iznositi 1.050 eura, a za složenije poslove od 1.060 do 1.200 eura, i to u bruto iznosu, čime u sindikatu nikako nisu zadovoljni.

Problem smještaja

– Poslodavci su odlukom Vlade morali podići minimalac na 1.050 eura, ali za isti postotak nisu podigli plaće za složenije poslove, zbog čega je premala razlika između jednostavnih i složenih poslova, što je demotivirajuće za radnike. Ipak, zaposleni u hotelima imat će oko 1.300 eura neto sa svim doprinosima, dok će konobari u kafićima imati 1.590 eura, ali većina će biti prijavljena na minimalac, a ostalo će im ići »na ruke« ili kroz neoporeziva davanja, navodi Andrić, i napominje da radnik u stranom hotelskom lancu u Hrvatskoj ima 1.300 eura plaću, a radnik u tom istom lancu u Austriji 2.600 eura.

– Poslodavci moraju investirati u ljude, a ne u objekte, dok bi Vlada kroz reformu poreza na dohodak mogla osobni neoporezivi odbitak podići sa 600 eura na razinu minimalne plaće od 1.050 eura. Minimalna plaća bi trebala biti obračunska osnovica koja će se množiti s koeficijentom, koji bi za konobara trebao iznositi 1,8, za recepcionera 2, kuhara 2,5 itd. U protivnom generiramo sivo tržište rada, ističe Eduard Andrić.

Zanimljivo je da je budućim sezonskim radnicima u anketi portala MojPosao visina plaće tek na trećem mjestu prioriteta, nakon sigurnih primanja i osiguranog smještaja. Slobodni dani i radno vrijeme također imaju nešto manju težinu, baš kao i sama lokacija posla.

Što se tiče minusa sezonskog rada, radnici su na sam vrh stavili pitanje smještaja, pri čemu njih 42 posto kao najveći nedostatak ističe neadekvatne uvjete ili činjenicu da smještaj uopće nije osiguran. Odmah iza toga slijedi i ograničeno trajanje sezonskih poslova, što kao ključni izazov navodi 41 posto ispitanika.

Kada je riječ o djelatnostima u kojima se najčešće pronalaze sezonski poslovi, očekivano prednjači ugostiteljstvo, gdje je čak 59 posto ispitanika steklo svoje sezonsko iskustvo. Slijedi turizam, u kojem je radilo 24 posto ispitanika, dok je svaka peta osoba bila zaposlena u prodaji. Sezonski rad prisutan je i u drugim sektorima pa je tako 18 posto ispitanika radilo na poslovima održavanja, a 16 posto u logistici i prijevozu.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u Hrvatskoj u siječnju je iznosila 1.511 eura, prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Medijalna neto plaća bila je 1.304 eura, što znači da polovica zaposlenih prima manje, a polovica više od tog iznosa.

Vozači traže najviše

I kod ostalih zanimanja radnici očekuju veće plaće u sezoni. Skladištari računaju na oko 1.382 eura mjesečno, što je devet posto više od prosjeka, dok spremačice očekuju 1.390 eura, čak 45 posto više u odnosu na prosječnih 960 eura. Najveći skok vidljiv je kod vozača, koji za sezonski rad očekuju 1.957 eura, odnosno 52 posto više od prosječne plaće od 1.288 eura.

Ukratko, svi ispitanici, bez obzira na vrstu posla, za sezonski posao ove godine očekuju u prosjeku minimalno 1.518 eura neto mjesečno, što je porast od devet posto u odnosu na prošlogodišnjih 1.390 eura.