Turistička zajednica Primorsko-goranske županije, u suradnji s Policijskom upravom primorsko-goranskom, organizirala je u Malom Lošinju znanstveno-stručnu konferenciju na temu “Sigurnost u turističkim destinacijama – sigurnost u hotelima”.

Cilj konferencije bio je kroz stručna predavanja i panel rasprave dodatno unaprijediti sigurnosne protokole, razmjenu znanja i suradnju svih relevantnih dionika u turizmu i sigurnosnom sustavu.

Dr. sc. Irena Peršić Živadinov

– U vremenu sve kompleksnijih globalnih sigurnosnih izazova, sigurnost više nije samo operativno pitanje, već strateški temelj razvoja svake ozbiljne turističke destinacije.

Kvarner upravo na toj razini promišlja svoju budućnost – kao destinacija koja predviđa, a ne reagira, planira i sustavno upravlja sigurnosnim standardima.

Kontinuiranu suradnju s PU primorsko-goranskom potvrđujemo i ovom trećom zajedničkom konferencijom, ona pokazuje našu jasnu opredijeljenost prema partnerskom modelu upravljanja destinacijom.

Samo kroz snažnu koordinaciju javnog i privatnog sektora, uz stalnu edukaciju i razmjenu znanja, možemo osigurati visoku razinu sigurnosti koja danas izravno utječe na percepciju kvalitete i konkurentnost destinacije na globalnom tržištu.

Naš cilj nije samo zadržati visoke standarde sigurnosti, već podizati i razvijati Kvarner kao primjer odgovorne, sigurne i održive destinacije koja gostima pruža osjećaj povjerenja i bezbrižnosti.

Sigurnost nije opcija – ona je temelj povjerenja i konkurentnosti destinacije, izjavila je prigodom otvorenja direktorica TZ Kvarnera dr. sc. Irena Peršić Živadinov.

Najvažniji preduvjet

Konferencija je okupila predstavnike javnog i privatnog sektora, partnere iz područja turizma, sigurnosti, policije, civilne zaštite i akademske zajednice, koji su raspravljali o aktualnim izazovima i rješenjima u području sigurnosti hotelskih objekata i turističkih destinacija.

Okupljenima se obratio i čelnik suorganizatora, načelnik PU primorsko-goranske Hari Brnad.

Hari Brnad, dr. sc. Irena Peršić Živadinov, Ivica Lukanović i Ana Kučić

– Uzimajući u obzir aktualna geopolitička zbivanja u svijetu, očekuje se da bi Hrvatska, upravo zbog sigurnosti, mogla zabilježiti značajan porast rezervacija uslijed situacije na istočnom Mediteranu.

Logično je onda pitanje da želimo problematizirati sigurnost u hotelijerstvu i istražiti kako tu stojimo i koliko je mjesta za kratkoročni i dugoročni napredak u standardizaciji sigurnosti.

Iako smo definitivno među najsigurnijim zemljama na svijetu, treba i dalje u sinergiji sa svim dionicima raditi da takvo stanje i ostane i da ga unaprijedimo, zaključio je Brnad.

Na njihove se riječi, s jednakim zadovoljstvom koje izaziva sigurnosno stanje hrvatskog turizma, nadovezao i Jure Galić, voditelj Odjela podrške destinacijama Hrvatske turističke zajednice, koji je također potvrdio kako je policijska zaštita najvažniji preduvjet sigurnosti hrvatskog turizma, ali dakako nije jedina.

– Hrvatska se ne ističe samo općom sigurnošću, već prednjači i u zadovoljstvu gostiju medicinskim uslugama, čak i na najudaljenijim otocima.

Vjerujemo da ćemo i dalje činiti sve kako bismo imali zavidnu sinergiju koja omogućava sigurnost kakvu danas uživamo, a vjerujemo da ćemo i u domeni edukacije dionika turizma, u čemu još uvijek ne pratimo standarde najrazvijenijih europskih zemalja, uskoro učiniti zadovoljavajuće pomake, zaključio je Galić.

Presudnu ulogu imaju ljudi

Svojim iskustvima vodeće osobe jedne od najtraženijih hrvatskih turističkih destinacija, zanimljivi su bili i primjeri koje je iznosila Ana Kučić, gradonačelnica Malog Lošinja.

Primjer Malog Lošinja uskoro bi mogao poslužiti kao model i drugim destinacijama, budući da je u pripremi jedinstveni centar za nadzor digitalnih uređaja – ponajviše nadzornih kamera – svih službi uključenih u osiguravanje sigurnosti u najvećem hrvatskom otočnom gradu.

Sudionici panela “Posebnosti sigurnosti destinacije”

Iako su posljednjih godina cijene smještaja i usluga nerijetko bile jedan od važnijih faktora pri odabiru destinacije, neosporno je da sigurnost uvijek dolazi na prvo mjesto.

Ni cijena, ni ljepota destinacije, ni privlačnost sadržaja ne mogu nadomjestiti negativan imidž nesigurne sredine. Ono što pak Hrvatska s ponosom ističe, a relevantne međunarodne institucije uvijek potvrđuju, jedna je od najsigurnijih destinacija na svijetu.

– Kao da je riječ o rezultatu koji se postiže isključivo zahvaljujući “svemogućoj” tehnici i digitalnoj tehnologiji, odnosno kao da je dovoljno sve pokriti kamerama i nadzorom pa će kriminal u turističkim sadržajima nestati.

No to nije tako – naprotiv. Kao što i slogan hrvatskog turizma u središte stavlja čovjeka kao ključ uspjeha, tako i u području sigurnosti presudnu ulogu imaju ljudi, odnosno djelatnici policije, istaknuo je to Goran Gašpert, načelnik Sektora za javni red i sigurnost PU primorsko-goranske koji je prije dvije godine na Danima Hrvatskog turizma proglašen najboljim policajcem Hrvatske.

On je ujedno bio i jedan od panelista, uz župana Ivicu Lukanović i direktoricu dr. sc. Irenu Peršić Živadinov, gradonačelnicu Anu Kučić i voditelja HTZ-ovog odjela Juru Galića, sadržajnog panela “Otočna sigurnost – izazovi, prednosti i održivi modeli”, središnjeg, unutar dvodnevnih događanja u hotelu Bellevue.

Na panelu su iznesen brojni primjeri kao i statistički podaci koji su oslikali jednu od najturističkijih regija Hrvatske. Uz taj, održana su još dva tematska panela.

Prvi je bio posvećen standardima sigurnosti u zaštiti hotela i gostiju, gdje su sudionici raspravljali o korporativnoj sigurnosti, procjeni rizika, kriznim protokolima, zakonskoj regulativi te edukaciji zaposlenika.

Drugi je pak usmjeren na tehničku i kibernetičku sigurnost uključujući primjenu novih tehnologija, zaštitu podataka gostiju, video nadzor, sigurnost pametnih sustava te integraciju fizičke i digitalne sigurnosti.

Sigurnost nije izolirana djelatnost

U klimi općeg zadovoljstva koje je prevladavalo na skupu, iznesene su i neke manjkavosti na putu do još kvalitetnije sigurnosne slike Primorsko-goranske županije i njezinoga turizma.

Na potrebu promjena u spoju sigurnosti i turizma dodatno ukazuje i to što se na sveobuhvatan policijski edukacijski plan nije prijavio nijedan ključni hotelski sustav.

Najčešći odgovor koji je policija dobivala pri odbijanju edukacije o najnovijim sigurnosnim spoznajama bio je da su već “implementirali najmoderniju tehnologiju zaštite” te im dodatna edukacija nije potrebna.

Konferencija je održana u Malom Lošinju

S druge strane, izneseni su i prijedlozi prema kojima bi se u sustav kategorizacije objekta, hotela prije svih trebala unijeti i vrlo sadržajna, precizna izrada sigurnosnih mjera koja bi se trebala poštivati prigodom dobivanja određenog broja zvjezdica.

Jer, kako je istaknuto, ne postoji siguran hotel/destinacija unutar nesigurne regije ili države. Sigurnost kratko rečeno, nije izolirana djelatnost o kojoj brine policija, već putem edukacije razvijeni sustav u kojem sudjeluju svi zaposlenici pojedinog objekta, ali i stanovnici destinacije u cjelini.

Na kraju, istaknuto je da će se evidentirane manjkavosti u što je moguće kraćem roku otkloniti, kao i to da će se konačno krenuti u realizaciju osnivanja fonda u koji bi se izdvajalo dio zarade od turizma kako bi se policiji pomoglo u tehnološkom razvoju, ali i onom što je najvažnije – optimalno broju adekvatno nagrađenih policajaca, jednog od najvažnijih čimbenika uspješnosti turizma.

Na konferenciji je sudjelovao niz policijskih stručnjaka iz Policijske uprave primorsko-goranske, predvođenih načelnikom Harijem Brnadom, dok su je u velikom broju pratili i čelni ljudi brojnih turističkih, ali i drugih organizacija.

Sam kraj skupa imao je i praktičnu prezentaciju sigurnosti. Javna vatrogasna postrojba Grada Malog Lošinja je naime pokazala kako intervenirati u slučaju zapaljenja električnog automobila.

S obzirom na to da je evidentirana pojava sve većeg broja takvih automobila u državama iz kojih nam dolazi najveći broj gostiju, odmah su postavljene i mjere te provedena potrebna edukacija, kako pristupiti tom problemu. Riječ je naime o dijametralno suprotnom postupku od onog kad se gase konvencionalni automobili.

Vrijeme u kojem živimo, iz niza je razloga, u sigurnosnom smislu iznimno kompleksno. Sa zebnjom su europski, ali i globalni turistički djelatnici doživjeli rat u Ukrajini.

Danas situacija ne da nije bolja, nego je kudikamo teža i sigurnosno neizvjesnija. Unatoč svemu, zaključak i dojam svih koji su pratili skup “Sigurnost u turističkim destinacijama – sigurnost u hotelima” jest da Hrvatska itekako uspješno čuva svoju sigurnost i u najizazovnijim vremenima.

Da se s tim slažu i brojni turisti širom svijeta pokazuje stanje bookinga za Kvarner, koje je na dobroj razini. Uz dokazanu sigurnost i razne motive dolaska, jasno je zašto turisti vole i rado dolaze na Kvarner.

Pa i onda kad mnoge globalne silnice ne idu baš u korist jednoj od najomiljenijih ljudskih aktivnosti – turizmu. Kvarner je siguran i kad vremena to nisu.

Župan Ivica Lukanović

– Ova konferencija predstavlja ključnu platformu za razmjenu znanja i iskustava u području sigurnosti turističkih destinacija. U vremenu globalne nesigurnosti i sve izraženijih izazova, sigurnost postaje jedna od ključnih vrijednosti, ali i obveza da turizam razvijamo promišljeno – s većom dodanom vrijednošću, kvalitetom i autentičnošću.

Upravo takav pristup osigurava dugoročnu atraktivnost naše destinacije i konkurentnost na sve zahtjevnijem tržištu, izjavio je župan Primorsko-goranske županije, Ivica Lukanović.

Ivica Lukanović

Podrška UN-a

Posebno je dojmljiv bio sam početak konferencije kad je od UN Tourisma – Svjetske turističke organizacija Ujedinjenih naroda stigla video poruka podrške, čime je dodatno potvrđena važnost ove inicijative na međunarodnoj razini.

Un Tourism je prepoznao Kvarner kao primjer proaktivnog i sustavnog pristupa razvoju sigurnosti u turizmu.

UNT je prepoznao Kvarner kao primjer proaktivnog i sustavnog pristupa razvoju sigurnosti u turizmu

U svojoj poruci podrške predstavnici organizacije posebno su istaknuli kako Kvarner, u suradnji s PU primorsko-goranskom kroz višegodišnji rad razvija praktičan i progresivan model upravljanja sigurnošću destinacije, koji može poslužiti kao relevantan primjer dobre prakse i u širem međunarodnom kontekstu.