RAZVOJ SUSTAVA

Starta projekt MEDIANA: Analiza medijskih sadržaja uz pomoć umjetne inteligencije

Ingrid Šestan Kučić

Foto FIDIT

Foto FIDIT

Poseban naglasak je na analizi sadržaja na hrvatskom i slavenskim jezicima, a cilj je praćenje promjena i širenja informacija i potencijalnih dezinformacija te prepoznavanje nastanka novih medijskih tema, izvora informacija i aktera u medijima



 


RIJEKA – Vodeća regionalna media intelligence tvrtka za praćenje i analizu medija Presscut, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu i Fakultet informatike i digitalnih tehnologija Sveučilišta u Rijeci partneri su u projektu MEDIANA, kojim počinju s razvojem sustava umjetne inteligencije za naprednu analizu medijskih sadržaja, praćenje promjena i širenja informacija i potencijalnih dezinformacija te prepoznavanje nastanka novih medijskih tema, izvora informacija i aktera u medijima.


Projekt vrijedan gotovo 1,15 milijuna eura povezuje gospodarstvo i znanost radi razvoja novih alata za razumijevanje promjena u medijskom prostoru, vijesti i konteksta u kojem nastaju, izvora i njihovog širenja uz poseban naglasak na analizu sadržaja na hrvatskom i slavenskim jezicima. Medijski prostor obilježavaju fragmentacija izvora, ubrzana proizvodnja i distribucija sadržaja te snažna uloga digitalnih platformi u oblikovanju informacijskih navika publike. Algoritamsko rangiranje i personalizacija utječu na vidljivost informacija, dok se novinarski sadržaji isprepliću s korisničkim objavama i sadržajima nastalima primjenom generativne umjetne inteligencije. Takvo okruženje otežava procjenu vjerodostojnosti izvora, razlikovanje činjenica od interpretacija te razumijevanje konteksta.


Komunikacijski rizik




Stoga će MEDIANA istraživati kako umjetna inteligencija može pridonijeti analizi tih procesa, pružiti kvalitetniju podlogu za provjeru i stručnu procjenu sadržaja te podržati medijsku pismenost i informirano odlučivanje. Sustav koji će povezati sadržaj s izvorima, akterima i slijedom događaja, korisnicima bi omogućio jasniji pregled njegovog nastanka, preoblikovanja i širenja.


Primjerice, kada se neka tvrdnja o tvrtki, proizvodu ili javnom događaju pojavi u različitim verzijama, sustav bi trebao pomoći u prepoznavanju povezanih objava i promjena u njihovom značenju. Takav uvid može olakšati procjenu komunikacijskog rizika, pripremu odgovora i razumijevanje načina na koji određena tema oblikuje javnu raspravu. Razvijat će se i mogućnost prepoznavanja potpuno novih medijskih tema i aktera, bez potrebe da ih korisnik unaprijed navede, što je posebno korisno za prepoznavanje i praćenje trendova i pravovremeno prepoznavanje promjena koje će sustav vizualizirati. Time će se olakšati razumijevanje razvoja pojedinih tvrdnji i obrazaca njihova širenja.


U projektu će se razviti dva sustava temeljena na generativnoj umjetnoj inteligenciji. Prvi će pratiti kako se lažne i zavaravajuće tvrdnje mijenjaju dok se šire medijima: kako se preoblikuju, dobivaju novi kontekst ili ih prenose drugi akteri. Drugi sustav automatski će prepoznavati i opisivati pojmove i teme koji se u medijima pojavljuju prvi put, primjerice novi kripto token, politički ili društveni trend ili novu tehnologiju, bez unaprijed pripremljenih oznaka i ručnog označavanja podataka. Poseban je naglasak na dezinformacijama izvan političke sfere jer gospodarske i industrijske dezinformacije mogu narušiti povjerenje u tvrtke i institucije te prouzročiti izravnu financijsku i reputacijsku štetu.


Otkrivanje trendova


Navodeći da se u Laboratoriju za semantičke tehnologije na Fakultetu za informatiku i digitalne tehnologije već niz godina provode istraživanja u području umjetne inteligencije, posebno obrade prirodnog jezika, od analize sentimenta i klasifikacije tema do modeliranja širenja informacija, prof. dr. Ana Meštrović objašnjava da se Laboratorij trenutno bavi primjenom generativne umjetne inteligencije u različitim domenama.


– Jedan od naših istraživačkih fokusa je modeliranje evolucije i širenja informacija primjenom velikih jezičnih modela. U projektu MEDIANA ta ćemo znanja primijeniti na medijske tekstove i razvijati inovativne postupke za rano otkrivanje trendova, koji kombiniraju semantičke reprezentacije teksta, grafove znanja i velike jezične modele sposobne prepoznati i opisati nove pojave bez unaprijed definiranih kategorija. Ti će postupci biti temelj naprednih modula sustava MEDIANA, zaključuje prof. dr. Meštrović.


Domaći jezični kontekst


U sklopu MEDIANE razvijat će se jezične tehnologije i skupovi podataka koji su prilagođeni posebnostima hrvatskog jezika, uz mogućnost primjene na druge slavenske jezike. Time projekt pridonosi razvoju alata koji bolje razumiju domaći medijski i jezični kontekst. U okviru projekta riječki fakultet vodi razvoj metoda za prepoznavanje novih tema i entiteta, testiranje sustava u stvarnom okruženju te znanstvenu diseminaciju rezultata. Rezultat projekta bit će novi proizvodi kojim će se unaprijediti usluge praćenja i analize medija, kao i zaseban sustav za praćenje dezinformacijskih narativa.