Grad Rijeka prijavio se za dodjelu sredstava za izradu studije koja bi trebala ispitati potrebu, opravdanost i mogućnosti izgradnje postrojenja za energetsku oporabu otpada, potvrdila nam je gradonačelnica Iva Rinčić, nakon što je Maja Feketić, načelnica Sektora za fondove Europske unije Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, na okruglom stolu “Energetska oporaba (opasnog) otpada”, održanom u srijedu na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje, rekla kako je nekoliko gradova u Hrvatskoj zainteresirano za gradnju energana na neopasno gorivo iz opada, a među njima i Rijeka.

Riječka energana na gorivo iz otpada koristila bi, kako je naglasila Feketić, gorivo iz otpada iz triju Centara za gospodarenje otpadom – Marišćine u Primorsko-goranskoj županiji, Kaštijuna u Istarskoj županiji i Babine Gore u Karlovačkoj županiji.

Na naš upit o mogućoj izgradnji energane, kapacitetima, lokaciji, načinu financiranja i drugim detaljima eventualne izgradnje takvog postrojenja, gradonačelnica Rinčić odgovara kako izgradnja takvog postrojenja nije ni približno u fazi realizacije već se ispituje opravdanost projekta.

– Riječ je isključivo o zahtjevu za sredstva kojima bi se financirala stručna studija koja tek treba odgovoriti na ključna pitanja – treba li nam takvo postrojenje uopće, kakvo bi ono eventualno trebalo biti i pod kojim bi uvjetima njegova izgradnja bila opravdana.

Dakle, u ovom trenutku ne znamo niti hoće li se takvo postrojenje graditi, niti kakvo bi ono bilo, a posebno ne gdje bi se nalazilo. Spominjanje Rijeke u kontekstu mogućih budućih energana, kao ni lokacija koje su se razmatrale prije desetak godina, ne znači da je bilo kakva odluka donesena.

Upravo suprotno, želimo izraditi studiju, kako bismo odluke mogli donositi na temelju stručnih analiza, konkretnih podataka i stvarnih potreba, a ne pretpostavki, rekla je Rinčić.

Dodala je da razumije pitanja građana koje ova tema otvara, naglašavajući kako eventualna izgradnja postrojenja nije u suprotnosti s primarnom selekcijom otpada.

– Naprotiv, odvajanje otpada na mjestu nastanka, povećanje stope recikliranja i smanjenje ukupne količine otpada moraju ostati naši prioriteti.

Energetska oporaba nije i ne smije biti zamjena za odvajanje i recikliranje, nego se može razmatrati isključivo kao način postupanja s onim dijelom otpada koji se, čak i uz kvalitetno organiziran sustav odvajanja, ne može reciklirati. Takva postrojenja postoje u brojnim europskim gradovima, no to samo po sebi ne znači da je takvo rješenje potrebno i Rijeci.

Moramo sagledati naše stvarne potrebe, količine preostalog otpada, moguće alternative, troškove te potencijalne utjecaje na okoliš, zdravlje i kvalitetu života građana, ističe Rinčić, objašnjavajući kako je prvenstveni cilj gradske uprave odgovorno i transparentno ispitati sve mogućnosti te utvrditi koje je rješenje ekološki prihvatljivo, dugoročno održivo i ekonomski racionalno.

– Tek nakon što budemo imali rezultate studije, moći ćemo razgovarati o eventualnim daljnjim koracima. Do tada su bilo kakve tvrdnje o već donesenoj odluci o izgradnji ili lokaciji energane potpuno preuranjene.

Isto tako, ukoliko ikada uopće bude pokrenut proces donašanja odluke u smjeru izgradnje takvog postrojenja, javnost će svakako biti informirana i uključena na adekvatan način, rekla je gradonačelnica.