Foto: iStock, Ilustracija
Ona je sociološki marker koji je evoluirao od skrivenog donjeg rublja do simbola ženske emancipacije
povezane vijesti
Ovo će proljeće zasigurno obilježiti bijela košulja kao »must-have« komad, ali zapravo to i nije ništa novo – njezin kultni status odavno je potvrđen u svačijem ormaru.
Ovo proljeće glavni krivac za favoriziranje bijele košulje djelom je i Chanelova modna revija za sezonu proljeće/ljeto 2026. Bijela košulja u Chanelovoj kolekciji pojavljuje se kao reinterpretacija klasične muške košulje, savršeno krojena, sa prepoznatljivom elegancijom i suptilnim luksuzom.
Naravno, modni insajderi odmah su prepoznali potpis kuće Charvet koja je surađivala sa poznatom francuskom modnom kućom u ovoj njihovoj kolekciji.
Upravo je suradnja između Chanelova novog kreativnog direktora, Matthieua Blazyja, i pariškog majstora košulja postala top modna tema u kojoj se susreću tradicija i suvremeni luksuz.
Cijena? Prava sitnica, ali za kolekcionare, jer ova limitirana Chanelova serija dostiže cijenu i do 4 tisuće dolara za jednu košulju.
No, prisjetimo se kako su mnogi kreatori obožavali ovaj jednostavan odjevni komad ukraden iz muškog ormara. Stoga u svijetu gdje se trendovi mijenjaju brže od godišnjih doba, bijela košulja zadržala je svevremenski status quo, ostala je simbol sofisticiranosti i nenametljive moći.
Ona je sociološki marker koji je evoluirao od skrivenog donjeg rublja do simbola ženske emancipacije. Dizajneri su je obožavali! Među njima su Giorgio Armani, Calvin Klein, a Karl Lagerfeld je njome bio doslovno opsjednut.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Povijest bijele košulje
Prvi tragovi bijele košulje mogu se pronaći još u antičkom Rimu i Grčkoj, gdje su lagane lanene i platnene tunike služile isključivo kao donje rublje, štiteći kožu od grubih vanjskih materijala poput vune.
U srednjem vijeku, ona postaje neizostavan sloj ispod raskošnih odora aristokracije. Čistoća košulje u tom je periodu bila najjasniji znak društvenog statusa – samo su si imućni mogli priuštiti često pranje i održavanje besprijekorne bjeline.
Bio je to izuzetno zahtjevan proces koji je uključivao ručno iskuhavanje i korištenje skupih izbjeljivača, što je radničkoj klasi bilo potpuno nedostupno.
Tijekom 16. i 17. stoljeća, ovratnici i rukavi postaju prava igralište kreativnosti. Renesansni i barokni ovratnici ukrašavani su najfinijom čipkom, preciznim vezom i dramatičnim naborima.
U Engleskoj i Francuskoj tada se pojavljuju i prvi oblici “stiff collar” – krutih, uspravnih ovratnika koji su simbolizirali formalnost, dostojanstvo, ali i strogu krutost tadašnjeg društvenog poretka.
U 18. stoljeću, bijela košulja u muškom ormaru dobiva rukave na nabor i uske manžete, postajući osnovni komad za aristokraciju i rastuću buržoaziju, često skrivena ispod jakni s dugim reverima.
Žene su je tada nosile uglavnom kao “chemise”, fini laneni sloj koji je štitio skupe korzete od znoja, ali sa naglaskom na detalje poput sitnog plisiranja koji su omogućavali da gornja odjeća savršeno prianja uz tijelo.
Pravi preokret događa se u 19. stoljeću, u jeku industrijske revolucije, kad bijela košulja konačno izlazi iz sjene i postaje vidljiv, samostalan dio muške garderobe.
Muškarci srednje klase sve je češće biraju za uredske prilike, a bjelina njezinog ovratnika postaje sinonim za “white-collar” radnike – one koji ne prljaju ruke fizičkim radom.
Moderni ovratnici u obliku stojeće kragne tada ulaze u modu, zajedno sa manžetama, koje postaju standardni elementi muške elegancije.
Tek 20. stoljeće donosi istinsku revoluciju u kojoj žene preuzimaju ovaj komad iz muškog ormara i transformiraju ga u snažan izraz osobnog stila.
Coco Chanel, kao pionirka modernog odijevanja, bila je ključna figura u toj tranziciji, pretvarajući košulju u simbol slobode koji i danas, u rukama modernih majstora poput onih iz kuće Charvet, nastavlja pričati priču o vječnoj eleganciji.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Za sve je kriva Maria Antoaneta
Bijela košulja iako je desetljećima pripadala muškoj garderobi, njezinu modernu priču započela je žena i to posljednja francuska kraljica, Maria Antoaneta.
Prijelomni trenutak dogodio se 1783. godine kad je Marija Antoaneta za svoj portret odabrala široku, lepršavu bijelu haljinu s minimalno nakita.
Za to vrijeme bio je to nečuveni skandal, jer kraljica je pozirala u nečemu što je izgledalo kao njezino donje rublje (chemise). Taj kraljičin modni iskorak po principu “manje je više”, bilo je prvo veliko priznanje bijeloj košulji.
Taj trend u to doba ujedno je snažno potaknuo proizvodnju i industriju pamuka, koji je postao vrlo popularan materijal.
Drugi povijesno važan trenutak dogodio se početkom 20. stoljeća, kad Gabrielle Chanel uvodi košulju u žensku garderobu, oslobađajući žene stega korzeta.
Danas, pod vodstvom Matthieua Blazyja, Chanel se vraća tom nasljeđu. Njegova prva kolekcija za jesen/zimu 2026. još je samo jedna posveta košulji – svilenoj, prugastoj, kratkoj ili lepršavoj, ali uvijek besprijekornoj.
Koliko je važno bilo odraditi taj osjetljiv zadatak dokazuje i suradnja Chanela i najstarije francuske tvrtke za izradu košulja Charvet. Izrada košulja za ovu Chanelovu kolekciju povjeren je upravo francuskoj kući Charvet koju je osnovao Jean-Christophe Charvet, sin Napoleonova garderobijera.
Njegove su košulje nosili svi – od Baudelairea i Prousta do De Gaullea. Godine 1965. kuću je od prodaje strancima spasio Denis Colban, njihov tadašnji dobavljač tkanina koji je modernizirao brend, uveo boje i prvi ready-to-wear, a danas posao vode njegova djeca, Anne-Marie i Jean-Claude Colban.
Za njih luksuz nije logotip, već savršenstvo detalja. Charvet nema kataloge ni kampanje. Sve počinje razgovorom i osobnim pristupom, a njihovi klijenti često naručuju i po desetke istih košulja.
Poduža priča o svevremenskoj bijeloj košulji čini se nema kraja. Bijela košulja u bilo kojoj svojoj izvedbi, materijalu, modnoj pisti, svečanoj ili sasvim običnoj prigodi uvukla se u modno razmišljanje, kao bezuvjetna notna poveznica dobrog stila.

Maria Antoaneta
Tko je sve nosio i tko nosi CharvetCharles Baudelaire & Marcel Proust – Književni velikani koji su znali da se prava melankolija najbolje nosi uz savršen ovratnik. Jean Cocteau – Umjetnik koji je obožavao njihove krojeve gotovo koliko i nadrealizam. Charles de Gaulle & François Mitterrand – Francuski predsjednici kojima je Charvet bio dio službenog “oklopa” moći. Sofia Coppola – Suvremena ikona koja dokazuje da muška košulja na ženi odaje najviše samopouzdanja. Jude Law – Poznati glumac koji ne krije strast prema njihovim svilenim papučama i unikatnim kravatama. |
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Kako nositi bijelu košulju
1. Casual Luksuz: otkopčajte prva dva gumba, podvrnite rukave i utaknite košulju u traperice ravnog kroja. Bijela kragna ispod pulovera s utaknutom maramom, također će biti odličan casual izbor.
Uz bijeli ovratnik malo raskopčan pristajat će i omiljena ogrlica, a uz tenisice ili mokasinke bit će to poptpuni modni efekt – milijun dolara kombinacija.
2. Moderni minimalizam: nosite ju zakopčanu do grla, može i sa prslukom preko, a u kombinaciji s hlačama širokih nogavica i štiklama ili elegantnim mokasinama ova kombinacija može biti pravi vrisak elegancije
3. Za večernji iskorak: bijela košulja i dugačka satenska suknja? Apsolutni must have!
Upravo je to kombinacija koju su proslavile dive poput modne kreatorice Caroline Herrere i glumice Sharon Stone – spoj strogoće i vrhunske ženstvenosti.
- Carolina Herrera
- Sharon Stone

