Dvodnevno snažno olujno nevrijeme pogodilo je Zagreb i okolicu, ostavljajući za sobom štetu čija će sanacija potrajati mjesecima. Dok se još uvijek procjenjuju razmjeri posljedica, sve se češće postavlja pitanje tko će snositi troškove obnove. Prema najavi zamjenika gradonačelnika Zagreba Luke Korlaeta, građani od jučer mogu prijaviti štetu Gradu Zagrebu, koji će nadoknaditi do 70 posto opravdanih troškova sanacije. Preostali dio, međutim, morat će podmiriti sami.

Iako detalji ovogodišnjeg modela refundacije još nisu u potpunosti poznati, najave upućuju na to da će Grad primijeniti isti princip kao i nakon nevremena 2023. godine, kada su, uz postotni limit, postojala i dodatna ograničenja koja su znatno utjecala na konačne iznose pomoći. Tako je maksimalna naknada iznosila 15.000 eura za obiteljske kuće, stanove i pomoćne objekte, odnosno 5.000 eura za osobna vozila, dok je ukupni iznos po osobi bio ograničen na 20.000 eura. Hoće li ista ograničenja vrijediti i ove godine, zasad nije poznato.

Problem je predstavljala i sama procedura. Iako je prijava štete otvorena već dan nakon oluje, rok za prijavu bio je relativno kratak, a rješenja su se čekala mjesecima. Javni poziv za dodjelu novčane pomoći objavljen je tek krajem listopada, dok su prve odluke o isplatama donesene čak sedam mjeseci kasnije. Takav dugotrajan i administrativno zahtjevan proces mnogim građanima nije bio održiv, što ponovno otvara pitanje dostupnih alternativa. Jedini način da građani ostvare punu naknadu štete jest pravovremeno ugovaranje osiguranja, što uključuje police osiguranja imovine za kuće i stanove te kasko osiguranje za vozila – a to, naravno, vrijedi samo ako ste bili osigurani u trenutku kada se dogodilo nevrijeme. Prednost osiguranja nije samo u pokrivanju cjelokupne štete, već i u brzini isplate. Naime, osiguravajuća društva zakonski su obvezna riješiti prijavu štete u roku od 30 dana, čime se značajno ubrzava proces sanacije i smanjuje financijski pritisak na građane.

– Važno je pritom naglasiti da polica mora biti aktivna u trenutku nastanka štete, jer retroaktivno ugovaranje nije moguće. Unatoč tome što nekretnine predstavljaju najvažniji oblik imovine u Hrvatskoj, čak 91 posto građana posjeduje vlastiti dom, razina njihove osiguranosti i dalje je niska – prema dostupnim podacima, policu osiguranja imovine ima tek četvrtina kućanstava. S druge strane, građani znatno češće osiguravaju svoja vozila nego domove. Riječ je o paradoksu – dok se za kasko osiguranje automobila izdvajaju stotine eura godišnje, osnovno osiguranje kuće površine 200 četvornih metara može stajati oko 80 eura godišnje, naveo je Teo Širola, predsjednik uprave Komparea, hrvatske online platforme za usporedbu i ugovaranje osiguranja.

Iskustva pokazuju da interes za osiguranjem raste tek nakon velikih nepogoda, jer većina građana i dalje polazi od pretpostavke da se šteta neće dogoditi upravo njima, iako podaci govore suprotno. Prema istraživanju Europske investicijske banke, čak 91 posto Hrvata u posljednjih pet godina doživjelo je barem jedan ekstremni vremenski događaj – gotovo tri četvrtine ispitanika osjetilo je neposredne posljedice, dok je više od četvrtine pretrpjelo konkretnu štetu na nekretninama. Ukupni troškovi takvih događaja mjere se u milijardama eura. Unatoč tome, trend ostaje isti – građani se odlučuju na osiguranje tek kada šteta već nastane. Nakon najnovijeg nevremena, interes za osiguranjem ponovno raste, no stručnjaci upozoravaju da je riječ o zakašnjeloj reakciji.

– Pravodobno osiguranje imovine ostaje najučinkovitiji način zaštite od financijskih gubitaka, poručio je Širola.