PRAVOSUĐE I POLITIKA

Tri dana su ostala za izbor ustavnih sudaca. Ima li šanse za dogovor u zadnji čas?

Dražen Ciglenečki

Bez dogovora vladajućih i lijeve oporbe ništa od izbora ustavnih sudaca / Foto:Patrik Macek/PIXSELL

Bez dogovora vladajućih i lijeve oporbe ništa od izbora ustavnih sudaca / Foto:Patrik Macek/PIXSELL

Premda je predsjednik Ustavnog suda Frane Staničić pozvao zastupnike da izaberu tri ustavna suca, moglo bi se dogoditi da se o njima čak niti ne glasuje



Jučerašnjim glasovanjem završila je sjednica Hrvatskog sabora, a nova će započeti 8. travnja.


To znači da je preostalo minimalno vremena, efektivno svega tri dana, za odlučivanje o kandidatima za Ustavni sud, s obzirom na to da Miroslavu Šeparoviću, Mati Arloviću i Goranu Selanecu produljeni mandat istječe 12. travnja.


Uopće nije sigurno da će HDZ u ta tri dana, od kojih će jedan otpasti na aktualno prijepodne, stisnuti sjednicu Odbora za Ustav, koji bi trebao izraditi listu kandidata za tri mjesta u Ustavnom sudu, raspravu o njoj na plenarnoj sjednici i potom glasovanje.


Pozivi na dogovor




Nije isključeno da će u vodstvu HDZ-a procijeniti da, zbog izostanka dogovora o ustavnim sucima s lijevo-liberalnom oporbom, nema šanse da prođe bilo koji njihov kandidat, pa da je onda bolje da niti ne bude glasovanja kako se ne bi stvorio dojam da je HDZ poražen.


Iz tog razloga nije, primjerice, održano ni glasovanje o NSATU, aktivnosti NATO za pomoć Ukrajini, o kojoj također u parlamentu nije bilo konsenzusa i ona ne bi mogla dobiti najmanje 101 glas.


Premda je predsjednik Ustavnog suda Frane Staničić u srijedu pozvao zastupnike da izaberu tri ustavna suca, moglo bi se, dakle, dogoditi da se o njima čak niti ne glasuje.


Ili će HDZ ipak u ta tri dana projuriti kroz ostatak propisane procedure i u petak 10. travnja organizirati, javno ili tajno, glasovanje o kandidatima.


Izbor sudaca Ustavnog suda spada među najvažnije zadaće Sabora i o njoj je bilo riječi i uoči jučerašnjeg glasovanja o izvješćima predsjednika Vrhovnog suda o stanju sudbene vlasti za 2022., 2023. i 2024., koja su zastupnici – primili na znanje.


– Pozivam oporbu da poštuje Ustavni zakon o Ustavnom sudu, odazove se na sjednicu Odbora za Ustav, kako bi se odabralo uži broj kandidata i poslalo ih na plenarnu sjednicu da svi onda zajedno glasujemo.


Nemojte protuzakonito predlagati sve kandidate, samo iz razloga kako nitko ne bi dobio dovoljan broj glasova. Time namjerno blokirate Ustavni sud, to je jedina istina, rekao je HDZ-ovac Nikola Mažar.


Uzvratio mu je iz SDP-a Arsen Bauk.


– Mi ćemo se odazvati na sjednicu Odbora za Ustav kada je predsjednik sazove. Na njoj ćemo glasati za kandidate za koje smatramo da su dobri, glasajte i vi za kandidate koje smatrate dobrima, pa će oni koji dobiju dovoljno glasova biti izabrani.


Ali, mogu vam reći da mi se čini da kandidati koji su vama dobri, nama nisu, ustvrdio je Bauk.


Naravno, ako svaka strana podržava samo svoje kandidate, izbor ustavnih sudaca je nemoguć.


Nezakonito prisluškivanje


– Kolega Bauk upravo je kazao da oporba ne želi da se izabere tri ustavna suca. Čemu onda uopće Odbor za Ustav, čemu svi drugi odbori, zapitao se glavni tajnik HDZ-a Krunoslav Katičić.


Predmet polemike bio je i izbor predsjednika Vrhovnog suda, koji HDZ uvjetuje pristankom oporbe da mu prepusti dva od tri ustavna suca.


– Vladajuća većina četiri godine nije stavljala na raspravu izvješća predsjednika Vrhovnog suda, ne bi ni sada da SDP nije za to skupio zastupničke potpise. To je, međutim, najmanja od opstrukcija pravosuđa koje HDZ radi.


Jer, Hrvatska godinu dana nema predsjednika Vrhovnog suda ni predsjednika Državnog izbornog povjerenstva. HDZ opstruira izbor predložene kandidatkinje, koju se, kako smo sada saznali, šest mjeseci nezakonito prisluškivalo, upozorila je predsjednica Kluba zastupnika Možemo! Sandra Benčić.


HDZ je, pak, uvjeren da ne postoji problem izbora predsjednika Vrhovnog suda zato što sudovi besprijekorno funkcioniraju.


– Velik priljev predmeta na sudove pokazuje da hrvatski građani, koji su dali povjerenje HDZ-u da formira Vladu, vjeruju hrvatskom pravosuđu, ocijenio je Katičić.


Zastupnici gube pravo na povredu Poslovnika


Većinski i oporbeni zastupnici i jučer su se obilato služili institutom povrede Poslovnika, kako bi u nedostatku drugih instrumenata govorili uoči glasovanja.


Ali, čini se, da se bliži kraj tom popularnom zastupničkom alatu, za čije se korištenje u pravilu dobiva opomena.


Naime, na sjednici saborskog Predsjedništva postignut je dogovor da se već tijekom iduće sjednice, koja traje do sredine srpnja, kada počinje ljetna stanka u radu Sabora, promijeni Poslovnik na način da se bitno ograniči reklamacije povrede Poslovnika koje to zapravo nisu.


– Ideja je da klubovi zastupnika budu ti koji će imati pravo prigovoriti da je povrijeđen Poslovnik i to dva puta dnevno. Istovremeno će se povećati broj replika, Predsjedništvo Sabora će definirati koliki će ih biti.


Replicirati se više neće moći unutar klubova. I vladajuća većina i oporba smatraju da su rasprave preduge, dosta statične i zato ćemo ih skratiti.


Uz još nešto veći broj replika mogli bismo imati dinamičniji, kvalitetniji i zanimljiviji rad za građane koji nas prate, izjavio je predsjednik Sabora Gordan Jandroković nakon sjednice Predsjedništva