Većina ljudi zna da je hidracija važna za fizičko zdravlje. Dovoljan unos vode može pomoći koži, olakšati podnošenje fizičkog napora i smanjiti rizik od glavobolja.

No, ravnoteža tekućine u tijelu ima jednako važnu ulogu i u raspoloženju te mentalnoj stabilnosti. Čak i blaga dehidracija može utjecati na način na koji se osoba osjeća.

Što se događa s mozgom kada je tijelo dehidrirano?

Prve promjene najčešće se pojavljuju u emocijama, prije nego što postanu vidljive u kognitivnim sposobnostima. Blaga dehidracija može pogoršati raspoloženje te otežati pažnju i složenije mentalne procese.

Mozak je posebno osjetljiv na promjene u razini tekućine. Istraživanja pokazuju da gubitak približno 1,4 posto tjelesne mase u vodi može izazvati promjene raspoloženja, dok se izraženiji pad koncentracije i mentalnih funkcija obično javlja kod gubitka oko 2 posto tekućine.

Jedan od mogućih razloga je smanjeni protok krvi u mozgu. Osim toga, promjena u ravnoteži tekućine utječe i na elektrolite te brzinu prijenosa živčanih signala. Budući da je mozak približno 75 posto sastavljen od vode, i male promjene u hidraciji mogu dovesti do glavobolje, umora, razdražljivosti i osjećaja mentalne “magle”.

Takve promjene često se javljaju tijekom užurbanog dana, osobito kada se pije mnogo kave, preskaču pauze za vodu ili se trenira bez nadoknade tekućine.

Foto: Pexels

Tko je najosjetljiviji na dehidraciju?

Učinak dehidracije ne osjeća se jednako kod svih ljudi. Zdrave odrasle osobe obično su otpornije na blagu dehidraciju nego starije osobe i djeca, jer imaju veći udio vode u tijelu.

Rizik može biti veći i kod osoba koje uzimaju određene lijekove, primjerice diuretike ili neke lijekove za mentalno zdravlje. Prvi znakovi često su promjene raspoloženja i slabija koncentracija.

Ako se uz to pojave zbunjenost, mučnina ili povraćanje, moguće je da se ne radi samo o dehidraciji nego o ozbiljnijem poremećaju ravnoteže tekućine i elektrolita, zbog čega je potrebna medicinska procjena.

Na brzinu pojave simptoma mogu utjecati i dob, zdravstveno stanje te okolina. Starije osobe posebno su osjetljive jer se osjećaj žeđi s godinama smanjuje, a mišići sadrže manje “zalihe” vode. Promjene raspoloženja i koncentracije ponekad se brže primjećuju i kod žena, kao i kod osoba koje žive u vrućim klimama, rade u stresnim uvjetima ili imaju kronične bolesti poput dijabetesa.

Blaga dehidracija može se javiti i nakon intenzivnog treninga kada se izgubi između jedan i dva posto tjelesne tekućine.

Foto: Pexels

Što se događa kada se hidracija ponovno uspostavi?

Nakon nadoknade tekućine, mozak često reagira relativno brzo. Poboljšava se cirkulacija u mozgu, a normaliziraju se i procesi povezani s raspoloženjem i koncentracijom.

Kod osoba koje su bile blago dehidrirane često dolazi do smanjenja umora i napetosti, a opće raspoloženje se stabilizira. Poboljšanja se mogu primijetiti i u mentalnim sposobnostima: bržem razmišljanju, boljem pamćenju, duljoj koncentraciji i lakšem obavljanju svakodnevnih zadataka.

Istraživanja također povezuju pravilnu hidraciju s boljom kratkoročnom memorijom, pažnjom i brzinom reakcije, kao i s boljim općim raspoloženjem.

Važno je pritom nadoknađivati tekućinu postupno tijekom dana, kako bi je tijelo učinkovitije apsorbiralo. Umjesto velikih količina odjednom, preporučuje se redovito piti manje količine vode.

Jednostavne navike koje pomažu održati hidraciju

Za većinu odraslih osoba preporučuje se oko dvije do dvije i pol litre tekućine dnevno, a više ako je osoba fizički aktivna ili boravi u toplom i suhom okruženju.

Korisno je piti vodu tijekom cijelog dana, a ne čekati osjećaj žeđi. Hidraciji mogu pridonijeti i namirnice bogate vodom, poput voća i povrća.

Boja urina također može biti jednostavan pokazatelj: svijetložuta obično upućuje na dobru hidraciju, dok tamnija boja može značiti da je potreban veći unos tekućine.

Nošenje boce za vodu tijekom dana također može pomoći u stvaranju navike redovitog pijenja.

Foto: Pexels