Kako je moguće da se naplata parkiranja uzduž ceste koja spaja Rivu Boduli s Demetrovom godinama obavljala bez valjane koncesijske osnove, kao što proizlazi iz rješenja Carinske uprave, a da nitko od aktera i nadležnih institucija nije ranije reagirao, pitanje je, ako već ne za milijun, onda za pola milijuna eura sigurno.

Iz Rijeka plusa našem su listu potvrdili da je u postupku poreznog nadzora Carinske uprave doneseno rješenje kojim je utvrđeno da je »u određenom razdoblju« prostor korišten bez valjane koncesijske osnove, slijedom čega je Rijeka plusu naložena obveza plaćanja naknade, ali i oduzimanja imovinske koristi u ukupnom iznosu od 537.000 eura.

Upada u oči da se u ovom odgovoru na naš upit, koji smo adresirali na novog direktora ove gradske tvrtke Vladu Mezaka, izbjegava reći koje je to točno razdoblje porezni nadzor obuhvatio premda je jedno od naših pitanja bilo vrlo konkretno usmjereno s obzirom na to da je iz zapisnika Nadzornog odbora Rijeka plusa s početka studenoga prošle godine vidljivo da se »češljalo« vrijeme od 2020. do konca svibnja prošle godine.

Nije kazna, već obveza

– Navedeno rješenje temelji se na stajalištu da je izmjenom Odluke o osnivanju Lučke uprave Rijeka predmetna čestica krajem 2020. godine prestala biti dio lučkog odnosno koncesioniranog područja.

S obzirom na to da smatramo kako postoje ozbiljna pravna pitanja u vezi s takvim tumačenjem, pokrenut je upravni spor radi sudskog preispitivanja zakonitosti donesenog rješenja.

Postupak je trenutačno u tijeku te do donošenja odluke nadležnog upravnog suda nismo u mogućnosti detaljnije komentirati pravne argumente, ni ulaziti u meritum spora.

Ističemo kako je društvo tijekom cijelog razdoblja postupalo temeljem tada važećih ugovornih odnosa i pravnog okvira te u uvjerenju da za korištenje prostora postoji odgovarajuća pravna osnova, navodi se u dopisu iz Rijeka plusa koje je sredinom studenoga prošle godine prestalo koristiti i naplaćivati parkiranje na spornom području.

Cesta koja spaja Rivu Boduli s Demetrovom nije više lučko područje / Foto Marko Gracin

O ovom, više od pola milijuna eura »teškom« kosturu koji je ispao iz ormara u Rijeka plusu, očitovala se i gradonačelnica Iva Rinčić.

– Prije svega treba razjasniti da se ne radi o »kazni« zbog svjesnog ili namjernog nezakonitog postupanja, već o financijskoj obvezi utvrđenoj u inspekcijskom postupku Carinske uprave, koja je posljedica višegodišnje pravne praznine i institucionalnih propusta vezanih uz status čestice na kojoj se nalazi parkiralište Senjsko pristanište.

Rijeka plus je, radi izbjegavanja daljnjih zateznih kamata, tu financijsku obavezu podmirilo još krajem prosinca 2025. godine, uz istodobno pokretanje daljnjih pravnih koraka tako da su u tijeku i pravni postupci, uključujući upravne sporove i razmatranje mogućih zahtjeva za naknadu štete, kaže Rinčić, međutim, zasad bez pobližeg konkretiziranja koje bi se to odgovorne pravne ili fizičke osobe mogli ticati potencijalni zahtjevi za naknadu štete.

Pomorsko dobro

Kako je uopće došlo do toga da je prošlogodišnji račun dobiti i gubitka Rijeka plusa »olakšan« za više od pola milijuna eura? Gradonačelnica je ponovila ono što je u četvrtak u raspravi na Gradskom vijeću elaborirao njezin zamjenik Vedran Vivoda.

Sve kreće od Vladine odluke s kraja 2020. godine kada je, u cilju oformljavanja luke nautičkog turizma Porto Baroš, katastarska čestica, koju u naravi čini cesta koja se proteže duž Senjskog pristaništa, od Rive Boduli do Demetrove, isključena iz lučkog područja.

– Međutim, istodobno nije deklasificirana s pomorskog dobra. Time je nastala situacija u kojoj zemljište više nije bilo pod zakonitim režimom lučke koncesije, ali nije bilo ni stavljeno pod novi, jasno definiran pravni okvir.

Posljedično je prestala pravna osnova temeljem koje je Luka Rijeka d.d. imala koncesiju, a time i valjanost sporazuma na temelju kojeg je su u Rijeka plusu obavljali naplatu parkiranja.

Nadležnost je formalno prešla na Primorsko-goransku županiju, no tijekom više od pet godina nisu poduzete radnje radi uređenja statusa nekretnine, niti su uključeni subjekti obaviješteni o promjeni pravnog režima.

Dakle, Rijeka plus o toj promjeni nije bio obaviješten. Važno je naglasiti da inspekcijski postupak nije uzeo u obzir činjenicu da Rijeka plus nije imao stvarnu mogućnost saznati za promjenu statusa zemljišta niti je, a što je još važnije, riješio ključno pitanje – je li čestica u relevantnom razdoblju zakonito bila pomorsko dobro. Upravo je zato, kao nužna mjera zakonitosti i zaštite interesa Grada Rijeke i građana, obustavljena naplata parkiranja, navodi Rinčić.

Zakazale interne kontrole

Gradonačelnica smatra da dio odgovornosti leži i na bivšem vodstvu Rijeka plusa iz razloga jer »nije imalo uspostavljene sustavne mehanizme pravne provjere statusa nekretnina na kojima se obavlja djelatnost«.

– Problemi su, nažalost, otkriveni tek vanjskim nadzorom, a ne internim kontrolama. Zato su odmah poduzete i konkretne mjere, odnosno provedena je revizija svih parkirališnih lokacija, uspostavljen je izravan kontakt s Lučkom upravom Rijeka i drugim nadležnim tijelima radi razjašnjenja nadležnosti kako bi se konačno uredio status Senjskog pristaništa kroz zakonitu koncesiju ili drugi odgovarajući pravni model, uz aktivno uključivanje Primorsko-goranske županije i nadležnih državnih tijela.

Kako se ovakve situacije ne bi pojavljivale u budućnosti, naš je zadatak sada uspostaviti jasna pravila i osigurati da se komunalne djelatnosti ubuduće obavljaju isključivo na pravno nedvojbenoj i transparentnoj osnovi, tvrdi Rinčić.

Budući da je nadzorom Carinske uprave utvrđeno da je prostor ceste duž Senjskog pristaništa korišten bez valjane osnove, budući da se zna tko je (bio) koncesionar tog područja Porto Baroša u čijem je obuhvatu bila i ta cesta duž Senjskog pristaništa sve dok krajem 2020. godine nije isključena iz lučkog područja, s podosta pitanja obratili smo se i Luci Rijeka.

Iz te smo tvrtke, pak, dobili povratnu informaciju da je riječ o složenoj pravnoj problematici o kojoj će se očitovati ovaj tjedan.

Nejasnoće i na Brajdici

Iz zapisnika sa sjednice Nadzornog odbora Rijeka plusa, održane početkom studenoga prošle godine, iščitava se da, najblaže rečeno, ima nejasnoća i kod nekih drugih parkirališnih lokacija.

– Direktor upoznaje Nadzorni odbor da postoji problem i s deponijem Brajdica i parkiralištem na Brajdici – sjever. To se područje u zemljišnim knjigama vodi kao pomorsko dobro.

Rijeka plus korištenje tog zemljišta plaća HŽ Infrastrukturi, a sad je Luka Rijeka uputila zahtjev društvu da se regulira korištenje tog prostora. Zatraženo je od HŽ Infrastrukture da dostavi osnov na temelju kojeg izdaje račune Rijeka plusu, stoji u zapisniku.

Sporazum iz 2012. godine

Iz Rijeka plusa imali su potrebu razjasniti da su naplatu parkiranja obavljali temeljem Sporazuma o korištenju predmetnog prostora za obavljanje djelatnosti javnog parkirališta koji je još 2012. godine sklopio Rijeka promet s Lukom Rijeka d.d., kao ovlaštenikom koncesije.

Prava i obveze iz tog ugovora preuzeo je Rijeka plus u lipnju 2015. godine, kad je ovo društvo ujedno preuzelo i uslugu naplate parkiranja na području grada.

Tajming poreznog nadzora

Iz dokumentacije kojom raspolažemo, koncem lipnja prošle godine u Rijeka plus stiže prva obavijest, a porezni nadzor počeo je 9. srpnja, taman uoči smjene Željka Smojvera, dugogodišnjeg direktora ove gradske tvrtke.

Jedno od niza pitanja koje smo po ovoj temi uputili središnjici Carinske uprave odnosilo se i na traženje da objasne zašto je Područni ured Rijeka, pod čijim se prozorima de facto svih proteklih godina odvijala sporna naplata parkinga, tek tada krenuo ispitivati je li to u skladu sa zakonom.

– U tijeku je upravni spor pred nadležnim sudom. S obzirom na to da postupak nije pravomoćno okončan, nismo u mogućnosti komentirati predmet. Također, podaci vezani uz porezne obveze i postupanje predstavljaju poreznu tajnu te ih sukladno važećim propisima, nismo ovlašteni iznositi, dobili smo u odgovoru.