Djeca su u blizini škola u Hrvatskoj okružena oglasima za zaslađena bezalkoholna pića, slatkiše, slane grickalice pekarske proizvode i brzu hranu, iako se zna da je konzumacija tih proizvoda štetna za zdravlje i vodi u pretilost.

Istraživanje HZJZ-a i Unicefa o izloženosti djece oglašavanju i marketinškom komuniciranju hrane i bezalkoholnih pića na putu prema i iz osnovne škole, prvo takvo u Hrvatskoj, pokazalo je da više od trećine svih oglasa u blizini škola oglašava hranu i bezalkoholna pića.

Gotovo polovica oglasa za hranu i bezalkoholna pića u blizini škola odnosi se na bezalkoholna pića, slatkiše, slane grickalice i pekarske proizvode, gotovo svaki treći oglas odnosi se na proizvode s visokim udjelima masti, zasićenih masti, šećera i soli, a tek jedna četvrtina oglasa reklamira mliječne proizvode, voće, povrće i mahunarke, koji imaju povoljniji nutritivni profil i važni su za zdravlje djece.

Više od polovice (52,4 posto) oglasa za hranu i bezalkoholna pića u blizini škola nije usklađeno s kriterijima za oglašavanje hrane i bezalkoholnih pića Svjetske zdravstvene organizacije, odnosno s vrijednostima koje pomažu u procjeni nutritivnog sastava proizvoda i donošenju odluke o primjerenosti oglašavanja djeci.

Prema ovim kriterijima, pet od šest oglasa za slatke proizvode i slane grickalice, tri od četiri oglasa za bezalkoholna pića i napitke te četiri od pet oglasa za prerađeno meso, perad, ribu i slične proizvode nije bilo usklađeno s kriterijima SZO.

Za 32 posto oglasa nije bilo moguće procijeniti usklađenost s kriterijima zbog nedostatka dostupnih nutritivnih podataka o proizvodima, a samo u 15,4 posto slučajeva oglasi su bili usklađeni s kriterijima SZO.

Prema podacima iz Europske inicijative praćenja debljine u djece, svako treće dijete osnovnoškolske dobi u Hrvatskoj živi s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom, što predstavlja velik javnozdravstveni problem.

Hrvatska je po ovom rezultatu u samom vrhu Europe, odnosno zauzima četvrto mjesto odmah iza Cipra, Italije i Grčke. Uz dugoročne posljedice na tjelesno zdravlje, debljina ugrožava mentalno zdravlje i psihosocijalni razvoj djece, a izloženost oglašavanju nezdrave hrane povećava rizik od debljine.

To je i prijetnja dugovječnosti budućih generacija, jer se debljina može povezati s padom očekivanog trajanja života od 3,5 godine do 2050. godine, upozorila je Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja u HZJZ-u i Referentnog centra Ministarstva zdravstva za promicanje zdravlja, prilikom predstavljanja rezultata ovog istraživanja.

– Ulaganje u prevenciju debljine u djece mora biti prioritetno pitanje. Na međunarodnoj razini se već niz godina ističe važnost reguliranja marketinga hrane i bezalkoholnih pića s visokim udjelima masti, šećera i/ili soli usmjerenog prema djeci.

Rezultati ovog istraživanja pokazuju da djeca na putu do škole najčešće vide oglase za hranu i bezalkoholna pića, a među tim oglasima njih 28,3 posto su za bezalkoholna pića, a 20,5 posto za slatke proizvode.

U ovakvim okruženjima djeca donose prehrambene odabire u skladu s poticajima kojima su okružena, upozorila je Musić Milanović i podsjetila da takvi odabiri predstavljaju odraz utjecaja marketinga, a negativno utječu na zdravlje.

U Hrvatskoj je to pitanje danas uređeno Zakonom o elektroničkim medijima koji predviđa dobrovoljni kodeks ponašanja kojim bi se uredile audiovizualne komercijalne komunikacije hrane i bezalkoholnih pića s visokim udjelom masti, šećera i/ili soli.