Andrej Plenković / Foto Ana Križanec
Plenković u Tivtu sudjeluje na sastanku EU – zapadni Balkan koji je okupio europski politički vrh i čelnike država kandidatkinja s jugoistoka Europe
povezane vijesti
TIVAT – Premijer Andrej Plenković u petak je nakon susreta s crnogorskim kolegom rekao da je „njegov dojam” da je Podgorica spremna „vrlo ozbiljno raditi” na otvorenim pitanjima između dviju zemalja poput pitanja nestalih, obeštećenja logoraša ili imovinsko-pravnih pitanja.
Plenković u Tivtu sudjeluje na sastanku EU – zapadni Balkan koji je okupio europski politički vrh i čelnike država kandidatkinja s jugoistoka Europe.
Na marginama skupa u petak ujutro se bilateralno sastao s crnogorskim premijerom Milojkom Spajićem.
„Moj dojam je da je Crna Gora spremna vrlo ozbiljno raditi” na pitanjima koje joj je Hrvatska predstavila, a „koja nisu nešto nerješivo”, rekao je premijer nakon susreta sa Spajićem.
Hrvatska očekuje rješenje pitanja obeštećenja logoraša i pronalaska 14 nestalih iz Domovinskog rata te da Podgorica nastavi s procesuiranjem ratnih zločina, rekao je Plenković.
Istaknuo je da Zagreb želi i rješenje imovinsko-pravnih pitanja hrvatskih obitelji koje su u Crnoj Gori ostale bez imovine, a čiji su sudski procesi u zastoju.
Predsjednik vlade naveo je i pitanje spomen ploče na bivšem logoru Morinj, mjesta na kojem su tijekom Domovinskog rata zlostavljani hrvatski zarobljenici, kao i nužnost promjene ime bazena u Kotoru koji nosi ime čuvara tog logora.
Hrvatska traži i razgovore o granici, kao i povratak Školskog broda Jadran, šezdesetak metara dugačkog jedrenjaka koji je do 1991. bio upisan u flotne liste hrvatskih luka, no u trenutku rata se nalazio na remontu u Crnoj Gori koja ga od tada nije vratila.
Plenković je naglasio da je Crna Gora ta koja želi što prije završiti pregovore s EU-om i ući u taj savez, što bi se „teoretski” moglo dogoditi do 2028. godine ako će postojati politička volja.
Njezino članstvo je i u interesu Hrvatske koja snažno podupire Podgoricu na europskom putu, zaključio je premijer.
O BiH
Sasvim je izvjesno da će BiH dobiti novog visokog predstavnika, a ključno je da on ne koristi pretjerano bonske ovlasti, rekao je u petak premijer Andrej Plenković.
Upravni odbor Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC) na dvodnevnom zasjedanju, okončanom u četvrtak u Sarajevu, nije uspio izabrati osobu koja bi naslijedila Christiana Schmidta na dužnosti visokog predstavnika međunarodne zajednice zaduženog za nadziranje provedbe Daytonskog sporazuma.
Plenković je u petak u Tivtu rekao da je „sasvim izvjesno” da će biti Schmidtovog nasljednika te da je, iako se konačno ime treba pričekati, ključno da on ne koristi bonske ovlasti na „pretjeran” način.
To bi dovelo do neravnoteže s onim što je izvorno dogovoreno u BiH Daytonskim sporazumom, a što je već problem dvadesetak godina te je oslabilo položaj Hrvata u BiH, nastavio je premijer, dodajući da je „otvoreno pitanje” koliko će trajati ured visokog predstavnika.
Nakon sastanka održanog iza čvrsto zatvorenih vrata veleposlanstvo SAD u Sarajevu oglasilo se objavom na društvenoj mreži X kojom je potvrdilo kako je favorit SAD-a za tu poziciju bio karijerni talijanski diplomat Antonio Zanardi Landi. Američka strana optužila je europske zemlje da su blokirale njegovo imenovanje.
Prema dostupnim informacijama, utjecajne europske države poput Francuske, Njemačke i Velike Britanije imaju rezerve prema Zanardi Landiju upravo zbog inzistiranja SAD-a na njegovu imenovanju.
Umjesto njega Francuska je predložila svog izaslanika za zapadni Balkan Rene Troccaza.
Schmidt j nakon sjednice PIC-a rekao kako očekuje da njegov nasljednik ipak bude uskoro izabran, naznačivši da bi se to moglo dogoditi do kraja lipnja.
