Mostovac

Troskot: Bez studije utjecaja na okoliš projekt litija u Gospiću ne smije u pogon

Portal Novi list, Hina

Zvonimir Troskot / Foto Sergej Drechsler

Zvonimir Troskot / Foto Sergej Drechsler

Problematizirao je i transparentnost vlasničke strukture investicije, navodeći da se među osobama povezanim s projektom spominje Alaksandar Devčić



Saborski zastupnik Mosta Zvonimir Troskot poručio je u ponedjeljak da se projekt prerade litija na području Gospića ne smije realizirati bez provedene studije utjecaja na okoliš, pune transparentnosti i sigurnosne provjere investitora.


Troskot je na konferenciji za novinare upozorio je da se, prema dostupnim informacijama, u Gospiću planira proizvodnja litijeva karbonata i litijeva hidroksida monohidrata iz tzv. “crne mase”, pri čemu bi za najavljenu proizvodnju od 25.000 tona litijeva karbonata godišnje bilo potrebno između dvije i četiri milijarde litara vode.


“To je višestruka godišnja potrošnja grada Gospića, odnosno Otočca, a proizvodnja bi se odvijala uz najčišće rijeke u Hrvatskoj iz kojih se vodom opskrbljuje i sjeverno primorje”, upozorio je Troskot istaknuvši da je riječ o visoko-kemijskom procesu koji zahtijeva strogu regulatornu kontrolu, osobito u dijelu zaštite voda i upravljanja nusproizvodima.




Troskot je ministrici zaštite okoliša i zelene tranzicije Mariji Vučković uputio zastupničko pitanje zašto za taj projekt nije provedena studija utjecaja na okoliš poručivši kako njezino ministarstvo mora objasniti kriterije za takvu odluku.


Problematizirao je i transparentnost vlasničke strukture investicije, navodeći da se među osobama povezanim s projektom spominje Alaksandar Devčić.


“Kada pogledate sudske registre u Rusiji, sve kompanije povezane s proizvodnjom litija koje se vežu uz Devčića, nalaze se u statusu likvidacije od 2019. godine. Otkud kapital za taj projekt i je li provedena sigurnosna provjera investitora“, kažeTroskot.


Prema zemljišnim knjigama, za potrebe projekta kupljeno je više od 800.000 četvornih metara zemljišta, a građani Like imaju pravo znati tko investira, s kojim kapitalom i kakve će biti posljedice za okoliš.


“Nemamo problem da bilo tko investira u Hrvatskoj, ali investitor mora biti provjeren, kapital jasan, a proces transparentan. U suprotnom, takve investicije ne smiju dobiti zeleno svjetlo“, poručio je Troskot.