Godinama se tvrdnja da “stres uzrokuje bolest” smatrala više wellness frazom nego biološkom činjenicom. No, sve veći broj istraživanja upućuje na to da iza te tvrdnje stoji stvaran fiziološki mehanizam. Kronični stres ne utječe samo na emocionalno stanje, već može mijenjati funkciju imunološkog sustava na staničnoj razini i oslabiti obrambene sposobnosti organizma.

Istraživanje objavljeno u časopisu Frontiers in Immunology pokazalo je da su anksioznost i nesanica povezane sa značajno nižim razinama prirodnih stanica ubojica (NK stanica), vrste limfocita koje čine jednu od prvih linija obrane organizma. Što su simptomi anksioznosti izraženiji, pad razine tih stanica bio je veći.

Drugim riječima, kronični stres ne samo da se subjektivno doživljava kao iscrpljujući, već može smanjiti broj imunoloških stanica zaduženih za zaštitu organizma.

Što su prirodne stanice ubojice i zašto su važne?

Prirodne stanice ubojice dio su urođenog imuniteta, odnosno sustava brze obrane. One nadziru krvotok i tkiva te prepoznaju i uništavaju zaražene, oštećene ili abnormalne stanice prije nego što problem eskalira.

Postoje dvije ključne podvrste:

• CD16+CD56dim stanice, koje čine većinu cirkulirajućih NK stanica i imaju snažno citotoksično djelovanje, odnosno izravno uništavaju štetne stanice
• CD16+CD56high stanice, koje sudjeluju u regulaciji imunološkog odgovora i upalnih procesa

Kada broj NK stanica padne ispod optimalne razine, imunološki sustav teže kontrolira infekcije i abnormalni rast stanica, što dugoročno može povećati zdravstvene rizike.

Foto: Pexels

Stres, anksioznost i poremećaji sna povezani s padom NK stanica

Istraživači su analizirali uzorak od 60 studentica u dobi od 17 do 23 godine. Sudionice su ispunile validirane upitnike o simptomima anksioznosti i nesanice, a potom su im uzeti uzorci krvi radi mjerenja različitih populacija NK stanica.

Rezultati mentalnog zdravlja bili su zabrinjavajući: 75 % ispitanica prijavilo je simptome anksioznosti, pri čemu je oko 17 % imalo umjerene, a 13 % teške simptome. Više od polovice, njih 53 %, imalo je poteškoće sa spavanjem u skladu s kriterijima nesanice.

Analiza krvi pokazala je da su studentice s izraženim simptomima anksioznosti imale niži ukupan broj NK stanica, uključujući i najvažnije citotoksične podvrste. Težina simptoma bila je ključna: blaga anksioznost nije pokazala značajne promjene, dok su umjerena i teška anksioznost bile povezane s izraženijim smanjenjem udjela NK stanica.

Poremećaji sna dodatno su pogoršali situaciju. Kod ispitanica s problemima spavanja, viši rezultati na ljestvici anksioznosti bili su povezani s još većim padom ukupnog broja NK stanica u perifernoj krvi. To upućuje na jasnu povezanost: više psihološkog opterećenja znači manje imunoloških „branitelja“.

Ograničenja istraživanja

Studija je obuhvatila isključivo mlade žene, skupinu u kojoj su anksiozni poremećaji i nesanica u porastu. Iako su rezultati relevantni za tu populaciju, njihova primjenjivost na druge dobne skupine i muškarce je ograničena. Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se preciznije utvrdilo kako stres dugoročno utječe na imunološki sustav u različitim populacijama.

Kako podržati organizam u razdoblju stresa?

Iako ne postoji jedno rješenje koje u potpunosti uklanja stres, brojna istraživanja potvrđuju da određene životne navike mogu poboljšati odgovor organizma na stresne podražaje.

Redovita tjelesna aktivnost povezuje se s boljom psihološkom otpornošću, osobito u kontekstu anksioznosti, depresije i kvalitete sna. Uz to, prakse usmjerene na smirivanje živčanog sustava, poput meditacije, svjesnog disanja ili joge, pokazuju pozitivan učinak na mentalno zdravlje.

Naposljetku, uravnotežena i nutritivno bogata prehrana također ima važnu ulogu, s obzirom na to da crijeva sudjeluju u regulaciji imuniteta i u komunikaciji s mozgom.