udionici prve skradske koordinacije - Igor Pleše, Mario Šutej, Damir Grgurić, Ane Merle, Josip Brozović i Nevio Mihelčić
Umjesto odluke koju ministar donosi svake godine, treba donijeti zakonski akt koji će goranskim općinama i gradovima osiguravati dio sredstava za zimsko čišćenje prometnica
povezane vijesti
DELNICE – Želja za boljom suradnjom s državnim institucijama i poduzećima obilježila je prvu ovogodišnju sjednicu Koordinacije goranskih načelnika i gradonačelnika održane u Skradu čiji će načelnik Damir Grgurić narednih šest mjeseci biti predsjednik koordinacije goranskih čelnika.
Već devet godina za redom, kako je istaknuo načelnik Mrkoplja Josip Brozović, raspravlja se o tome bi li se mogle zakonom odrediti obveze države o plaćanju bar dijela troškova zimskog čišćenja prometnica.
– Time bi se u velikoj mjeri pomoglo proračunima goranskih općina i gradova, čak i kad bi, primjerice, država prihvatila obvezu plaćanja od samo 50 posto od ukupnih troškova – rekao je Brozović, a predsjedavajući Josip Grgurić podsjetio je kako on godinama tražio da se umjesto odluke koju ministar donosi svake godine, donese zakonski akt koji će goranskim općinama i gradovima osiguravati dio sredstava za zimsko čišćenje prometnica.
– Dok se to ne odredi zakonskim aktom bit ćemo stalno u položaju da svake godine molimo nadležnog ministra da nam pomogne.
Do sada smo imali sreću da dugogodišnji ministar Butković itekako razumije i problematiku i naše područje, ali je pitanje dokle će to trajati pa bi nužno bilo na jednu od narednih sjednica koordinacije pozvati ministra Butkovića i nadležne iz Hrvatskih cesta da detaljno raspravimo taj problem – predložo je Grgurić dodavši kako plaćanje 50 postotnih troškova zimskog čišenja prometnica za državu ne bi predstavljalo posebno opterećenje.
Slične bi razgovore trebalo voditi i s predstavnicima Hrvatskih šuma, zaključeno je nakon točke dnevnog reda koju je predložio i obrazložio Mario Šutej, načelnik Općine Brod Moravice, iskazavši pri tom nezadovoljstvo radom Hrvatskih šuma na području ove goranske lokalne samouprave.
– Aktualne rane proljetne sječe uništavaju dio rijeke Dobre što je ekološka prijetnja, a oštećene su i neke nerazvrstane ceste koje teški kamioni prevozeći drvo “preoru”.
Kad tražimo odgovore redovno nailazimo na ignoriranje voditeljice UŠP Delnice, odnosno na tvrdnje kao za štetu nisu krive Hrvatske šume, nego privatnici koji odvoze drvo. A za koga ti privatni prijevoznici rade? – pitao je Šutej napomenuvši kako se sredstvima šumskog doprinosa kojeg Općina Brod Moravice dobije ne može sanirati ni nekoliko metara uništenih prometnica, a kamo li stotine metara oštećenih cesta.
Nakon kraće rasprave zaključeno je kako će delničkoj podružnici Uprave šuma biti poslan dopis u kojem se traži sastanak s voditeljicom delničke Uprave šuma i kvalitetna rasprava o tom problemu.
Raspravljalo se i o temi već znanoj goranskoj javnosti, točnije mukama bolesnih i starijih ljudi koji više nemaju pravo na naplatu putnih troškova vezanih uz preglede ili liječenje koje ostvaruju u Rijeci ili Ogulinu.
Pojašnjavajući temu načelnik Mrkoplja Josip Brozović rekao je kako aplikacija koju koristi HZZO ima određeno samo područje s kojeg pacijent dolazi, ali ne i točnu adresu.
– Tako se događa da, primjerice, ljudi koji žive u Kuželju, Gašparcima ili Hrvatskom spadaju pod Delnice pa aplikacija očitava kako je njima do Rijeke manje od 50 km.
U stvarnosti oni su od Rijeke udaljeni i šezdesetak km, ali aplikacija to ne prepoznaje i oni nemaju pravo na nadoknadu troškova.
Ili, slučaj jednog bolesnog čovjeka iz Begovog Razdolja koji stalno koristi usluge riječkih liječnika i ima potrebnih 50 km do Rijeke, ali aplikacija mu to ne priznaje jer mu je bliži klinički centar u Ogulinu!
Sličan primjer naveo je i načelnik Brod Moravica Mario Šutej rekavši kako je pacijent s područja Brod Moravica koristio usluge bolnice u Lovranu – jer je tamo i upućen – a kad je zatražio naplatu putnih troškova odgovoreno mu je negativno uz pojašnjenje da je trebao koristiti bliži mu centar, onaj u Ogulinu.
A u Ogulin nije ni upućen!
Sve ove zavrzlame, predložio je Brozović, moguće je riješiti smanjenjem određene kilometraže s 50 na, primjerice, 35 km, a da li je to moguće – možda samo za brdsko-planinska područja s posebnom konfiguracijom – članovi Koordinacije pokušat će saznati kroz razgovore s predstavnicima HZZO-a i nadležnog Ministarstva kojima će biti poslan dopis vezan uz ovu problematiku.
HNK Zajc
Nije sve bilo problematično. U prvoj točci dnevnog reda Edita Pogorelić i Katarina Mažuran kvalitetno su predstavile program Hrvatskog narodnog kazališta Rijeka vezan uz približavanje kazališta, baleta i opere manjim lokalnim samoupravama.
Goranski su čelnici prihvatili mogućnost sudjelovanja, ali konkretna inicijativa o posjetu riječkom kazalištu treba krenuti iz vrtića, škola i udruga (umirovljenici i slični) kojima su njihove općine i gradovi spremni pomoći u sufinanciranju odlaska na kazališne predstave i ostale programe HNK Zajc.
HRT
Goranski će čelnici na adresu HRT-a i HRT-a Rijeka poslati i dopis kojim mole za veću količinu medijske nazočnosti Gorskog kotara na valovima Radija Rijeke i HRT-a. Naime, nakon odlaska Nenada Lučića, dugogodišnjeg delničkog dopisnika Radio Rijeke, iz Delnica u Rijeku očit je brojem i kvalitetom pad informacija o Gorskom kotaru u programu Radio Rijeke i državne televizije pa će goranski načelnici tražiti veću nazočnost novinara državnog radija i televizije na goranskim zbivanjima.