Ovaj tjedan ipak nije bilo najavljene druge runde pregovora o izboru tri ustavna suca, razlog je spriječenost nekih pregovarača. Očekuje se da će se predstavnici HDZ-a i lijevo-liberalne oporbe opet sastati krajem idućeg tjedna.

Unatoč tome što je SDP sa svojim saveznicima odlučno odbio prijedlog premijera Andreja Plenkovića da se popunjavanje Ustavnog suda poveže s imenovanjem predsjednika Vrhovnog suda, odvijaju se, eto, razgovori o jednom dijelu tog zamišljenog pravosudnog paketa.

Ali, pozitivan ishod je praktično nemoguć i ovo je ipak više simulacija pregovora o Ustavnom sudu, ostavljanje javnog dojma da se pokušava ispuniti važnu zadaću Hrvatskog sabora.

Tri izvješća

Zanimljivije je stoga nešto drugo, što će se također dogoditi sljedeći tjedan, a tiče se Vrhovnog suda. SDP-ov Savjet za pravosuđe, čije je vođenje preuzela Zlata Đurđević, iznjedrio je inicijativu da se uz pomoć potpisa 30 zastupnika, u parlamentu otvori rasprava o nekom od godišnjih izvješća predsjednika Vrhovnog suda o stanju sudbene vlasti.

I ona će, sukladno saborskom Poslovniku, biti realizirana za koji dan. Nakon što predsjednik Sabora Gordan Jandroković zaprimi najmanje 30 zastupničkih potpisa, u roku sedam dana održat će se zatražena rasprava.

Logično bi bilo da Jandroković, s obzirom na to da ne može odbaciti prijedlog SDP-a, odmah stavi na raspravu sva tri izvješća koja se već odavno nalaze u dnevnom redu, za 2022., 2023. i 2024.

Potonje je potpisala sutkinja Gordana Jalšovečki koju je Državno sudbeno vijeće prije deset mjeseci, poslije smrti Radovana Dobronića, ovlastilo za obavljanje poslova sudske uprave u Vrhovnom sudu.

Bit će ovo prilika zastupnicima da izravno njoj postavljaju pitanja, primjerice, o tome je li zaista točno da Vrhovni sud funkcionira besprijekorno i bez predsjednika.

To je nedavno u priopćenju Vrhovnog suda ustvrdio njegov glasnogovornik, sudac Željko Pajalić, aktualni kandidat za Ustavni sud kojeg preferira HDZ.

Dugotrajna privremenost

– Obavljanje sudbene vlasti i uredno funkcioniranje Vrhovnog suda nije uvjetovano postojanjem imenovanog predsjednika Vrhovnog suda. Tako sud pod vodstvom sutkinje Jalšovečki, kao sutkinje ovlaštene za obavljanje poslova sudske uprave, kontinuirano obavlja sve poslove iz svoje ustavne i zakonske nadležnost u suradnji s ostalim sastavnicama vlasti i dionicima.

Na taj način očuvan je institucionalni kontinuitet Vrhovnog suda koji neovisnim i nepristranim izvršavanjem svojih ovlasti daje svoj doprinos pozitivnoj percepciji pravosuđa, napisao je Pajalić.

Njegovo je priopćenje pohvalila vladajuća stranka, Nikola Mažar je izjavio da je ono »prokazalo i razbilo lažni narativ oporbe o blokiranju Vrhovnog suda od strane HDZ-a«.

SDP će, dakle, pružiti Gordani Jalšovečki prigodu da se u Saboru složi s Pajalićem i HDZ-om ili se ipak založi za što brži izbor predsjednika Vrhovnog suda. Ona je upravo to učinila kada je u ožujku prošle godine doznala da je DSV nju odabrao za svojevrsnu vršiteljicu dužnosti koju je obnašao preminuli Dobronić.

– Ovaj ću posao obavljati do izbora novog predsjednika Vrhovnog suda. Sve što predugo traje nije dobro. Bilo bi dobro da se što prije izabere i imenuje predsjednik Vrhovnog suda.

Ja se nadam da će to trajati što je kraće moguće i da će na čelo suda zasjesti osoba koja će to moći, rekla je Gordana Jalšovečki u svojoj jedinoj izjavi po preuzimanju poslova sudske uprave u Vrhovnom sudu.

Sigurno tada nije niti slutila da će koncem siječnja 2026. i dalje to raditi. U međuvremenu je u Hrvatskom saboru propala kandidatura za predsjednicu Vrhovnog suda Sandre Artuković Kunšt, predsjednik Zoran Milanović nije htio ni predložiti Aleksandru Maganić čija je prijava bila jedina u drugom javnom pozivu, a u tijeku je i treći, bez naročitih izgleda da će završiti uspješno.

Postupak je zapeo u saborskom Odboru za pravosuđe, u kojem HDZ-ovi članovi ne žele izglasati neobvezujuće mišljenje o troje kandidata, Mirti Matić, Aleksandri Maganić i Šimi Saviću, dok ljevica ne odobri HDZ-u izbor dva ustavna suca.

Posljednje izvješće Dobronić dao 2023. godine

Predsjednik Odbora Nikola Grmoja je za utorak sazvao sjednicu i na njoj bi se trebalo glasovati o mišljenju, ali izvjesno je da će HDZ ponovo opstruirati kvorum.

O svemu tome će uskoro na plenarnoj sjednici Sabora moći govoriti Gordana Jalšovečki.

Posljednja izvješća predsjednika Vrhovnog suda o stanju sudbene vlasti, i to za 2020. i 2021., zastupnicima je podnio Dobronić još sredinom ožujka 2023. Tri godine kasnije će se sa saborskim zastupnicima suočiti Gordana Jalšovečki, koja čak i nije predsjednica Vrhovnog suda.