RIJEKA – Kvarner je prošlu turističku godinu zaključio s jedan posto više noćenja nego 2024., njih ukupno oko 18 milijuna i 461 tisuću čime je postao treća najjača turistička regija u Hrvatskoj. Primat i dalje drži Istra s više od 30 milijuna noćenja što je gotovo 28 posto udjela u ukupnom hrvatskom »turističkom kolaču«, dok je na drugom mjestu Splitsko-dalmatinska županija koja s ostvarenih 20 milijuna i 900 tisuća noćenja čini 19 posto udjela u ukupno ostvarenom broju noćenja u Hrvatskoj, pokazuju podaci Hrvatske turističke zajednice (HTZ). Iza Kvarnera slijedi Zadarska županija s 15,5 milijuna noćenja, Dubrovačko-neretvanska s 9,3 milijuna noćenja, pa Šibensko-kninska županija s 6,6 milijuna noćenja i Ličko-senjska s ostvarenih oko 3,5 milijuna noćenja.

Kvarnerski trendovi

U odnosu na 2024., prve tri najjače regije su zadržale isti udio u ukupnom broju turističkih noćenja. Ako se to usporedi s, primjerice, 2016. vidljivo je da je Istra ostala na istom udjelu, Splitsko-dalmatinska županija ga je neznatno povećala, dok je Kvarner smanjio svoj udio. Naime, godine 2016. njegov udio bio je 18,6 posto, i tada je bio poravnat sa Splitsko-dalmatinskom županijom, a lani je imao udio od 16,8 posto.

Podaci HTZ-a pokazuju i kako Kvarner među Top 10 destinacija u Hrvatskoj po ukupnom turističkom prometu, odnosno ukupno ostvarenim komercijalnim i nekomercijalnim noćenjima, ima tek jednog predstavnika. Riječ je o Malom Lošinju koji se nalazi na desetom mjestu ove ljestvice s ostvarenih 2,2 milijuna ukupnih noćenja. Na vrhu ljestvice je Rovinj s oko 4,4 milijuna noćenja, slijede Dubrovnik, Poreč, Split, Umag, Zagreb, Medulin, ali i Vir i Zadar.

Zanimljivo je kako su kvarnerske destinacije prema ovim podacima prilično zanimljive domaćim gostima. Naime, na listi deset destinacija koje su lani imale najviše domaćih gostiju i ostvarile najviše domaćih noćenja, nalaze se dvije kvarnerske: broj jedan u Hrvatskoj je Vir s više 1,2 milijuna domaćih noćenja, a Crikvenica je treća među, iza Vira i Zagreba. Za usporedbu, u Zagrebu je lani ostvareno oko 560 tisuća domaćih noćenja, a u Crikvenici 484 tisuće. Među destinacijama koje su imale najviše prometa s domaćeg tržišta je i Mali Lošinj na šestom mjestu, dok je Novalja na otoku Pagu na sedmom mjestu.

Što se, pak, tiče turističkog prometa sa stranih tržišta, Kvarner nema ni jednog predstavnika među deset najjačih, s time da ovu listu predvode Rovinj, Dubrovnik, Poreč i Split.

Nekomercijalni smještaj

Podatke o ukupnom turističkom prometu, međutim, valja staviti u kontekst ostvarenog u nekomercijalnom smještaju, s obzirom na to da se radi o zbroju komercijalnih i nekomercijalnih noćenja. Pojednostavljeno rečeno, valja usporediti s listom destinacija koje ostvaruju najveći promet u vikendicama, dakle, takozvanom nekomercijalnom smještaju koji se niti ne može smatrati klasičnim turističkim prometom. Samim time bit će jasnije odakle Vir na listi destinacija koje imaju najveći promet s domaćeg tržišta. Naime, Vir je lani imao ogromnih 1,8 milijuna noćenja u vikendicama. Druga na listi je Malinska-Dubašnica s 540 tisuća nekomercijalnih noćenja, a treći Dobrinj s oko 365 tisuća nekomercijalnih noćenja. Slijedi Umag, pa na petom mjestu Crikvenica u kojoj je lani ostvareno 314 tisuća nekomercijalnih noćenja. Šesti je Mali Lošinj s 270 tisuća nekomercijalnih noćenja, a na listu su još i Novalja, Privlaka kod Zadra, Kolan te istarski Novigrad.

Među Top 10 destinacija Hrvatske prema turističkom prometu u obiteljskom smještaju rangirano prema noćenjima na petom mjestu nalazi se Crikvenica s oko 930 tisuća noćenja, dok je Rab u 2025. ispao s liste. Listu destinacija s najvećim turističkim prometom u obiteljskom smještaju tako predvodi Split s više od 1,7 milijuna noćenja, a slijede Dubrovnik, Zadar, Makarska, Crikvenica, Medulin, Pula, Poreč, Novalja i Rovinj.

Kamping aduti Kvarnera: Mali Lošinj i Krk

Po broju turističkih noćenja ostvarenih u kampovima Mali Lošinj je lani bio šesta najjača destinacija u Hrvatskoj, zadržavši tako svoju poziciju, a Krk deveta. Osim istarskih destinacija, na listi najjačih u kampingu je još i Nin na desetom mjestu. Lošinjski i krčki kampovi su lani zajedno ostvarili oko milijun i pol noćenja, a vrijedi istaknuti i to kako je Krk ustvari tek ove godine ušao na listu najjačih kamping destinacija.

Opatija šesta po noćenjima u hotelima

Godišnji podaci HTZ-a pokazuju kako je Opatija šesta na listi destinacija koje ostvaruju najveći broj noćenja u hotelima. U opatijskim je hotelima lani tako ostvareno oko 930 tisuća noćenja. Najveći promet u hotelima u Hrvatskoj ima, pak, Dubrovnik s više od dva milijuna noćenja, dakle, dvostruko više od Opatije. Ispred Opatije su po prometu u hotelima Poreč, Zagreb, Rovinj i Umag, a iza Opatije su Split koji ostvaruje 100 tisuća noćenja manje u hotelima od Opatije, potom Zadar, Labin i Makarska. Zanimljivo je kako je u odnosu na 2016. godinu najviše skočio Rovinj koji je sa šestog mjesta došao na četvrto. Na toj poziciji nekada je bio Umag koji je u međuvremenu pao na peto mjesto. Split, koji je lani po prometu u hotelima bio odmah iza Opatije, pak, prije desetak godina ni nije bio na listi, a svakako vrijedi dodati i kako je Zagreb u tom razdoblju dobio godišnje čak 400 tisuća hotelskih noćenja i približio se Poreču i Dubrovniku.