Ako ste ikada istovremeno slušali online sastanak, odgovarali na poruke i pregledavali e-mailove, ili navečer gledali seriju dok skrolate po telefonu i razgovarate s partnerom, niste iznimka. Multitasking je postao standard, no mnogima promiče činjenica da kronično prebacivanje pažnje zapravo ne radi u vašu korist.

Mozak prilikom multitaskinga ne obavlja više zadataka istodobno, već brzo prebacuje fokus s jednog na drugi. Taj stalni „skok pažnje“ s vremenom iscrpljuje mentalne resurse, povećava osjećaj napetosti i smanjuje kvalitetu onoga što radimo.

Foto: Pexels

Što psihologija kaže o multitaskingu?

Iako u nekim jednostavnim situacijama ima smisla, dugotrajni multitasking opterećuje dijelove mozga zadužene za fokus, donošenje odluka i emocionalnu regulaciju. Posljedica je povećan kognitivni napor, viša razina hormona stresa i slabija sposobnost održavanja pažnje.

Dugoročno, takva mentalna fragmentacija može pridonijeti tjeskobi, razdražljivosti i stalnom osjećaju preopterećenosti, čak i kada se izvana čini da ste produktivni. Također povećava broj pogrešaka, smanjuje empatiju i otežava donošenje promišljenih odluka, što utječe i na posao i na odnose.

Što donosi pauzu od multitaskinga od 30 dana?

Fokus na obavljanje jedne stvari u jednom trenutku usklađen je s načinom na koji je mozak prirodno izgrađen. Tijelo se smiruje, srčani ritam se snižava, a mentalna izdržljivost raste. Um se pomiče iz površnog, reaktivnog stanja u dublje i kreativnije, gdje odluke proizlaze iz namjere, a ne impulsa.

U prvim danima moguće je razdoblje prilagodbe. Mozak će, naviknut na stalne prekide, vjerojatno “tražiti” distrakciju. No, s vremenom se prilagođava, a nova ravnoteža postaje prirodna.

Foto: Pexels

Produžuje se raspon pažnje

Nakon mjeseca dana, sposobnost zadržavanja fokusa osjetno raste. Lakše je čitati dulje tekstove bez preskakanja, slušati druge bez planiranja odgovora i zadržati se na jednoj misli dovoljno dugo da se pretvori u konkretnu akciju. Pažnja postaje gušća i stabilnija, poput mišića koji jača redovitom vježbom.

Raste kvaliteta rada i stvarna produktivnost

Iako se u početku može činiti da radite sporije, istraživanja pokazuju da multitasking zapravo smanjuje učinkovitost. Velik dio vremena gubi se na ponovno „orijentiranje“ nakon prekida. Kada radite jednu stvar, taj gubitak nestaje, jer se njime vraća i kvaliteta rada. Umjesto započinjanja mnogo zadataka i završavanja malobrojnih, single-tasking vodi do jasnih rezultata i dovršenih obveza.

Razina anksioznosti se smanjuje

Stalno dijeljenje pažnje šalje mozgu poruku da je okolina kaotična i nepredvidiva, što održava živčani sustav u stanju pripravnosti. Suprotno tome, fokus na jednu aktivnost šalje signal sigurnosti. Pozadinska „mentalna buka“, odnosno strah da nešto zaboravljate ili da ne radite dovoljno, postupno se stišava jer ste prisutni u onome što radite.

Foto: Pexels