Dvogodišnji projekt

EkonInfoChecker povezao Ekonomski fakultet i medije

Ingrid Šestan Kučić

Tim Ekonomskog fakulteta u redakciji Novog lista

Tim Ekonomskog fakulteta u redakciji Novog lista

Završio je dvogodišnji europski projekt suzbijanja dezinformacija u području gospodarstva koji je provodio Ekonomski fakultet u Rijeci



Nakon dvije godine intenzivnih aktivnosti usmjerenih na suzbijanje dezinformacija u području gospodarstva, razvoj medijske pismenosti i kritičkog razmišljanja te uspostavu neovisnog sustava provjere ekonomskih informacija na Ekonomskom fakultetu u Rijeci uspješno je završen europski projekt EkonInfoChecker.


Projekt se provodio u razdoblju od siječnja 2024. do prosinca ove godine, a financiran je u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kroz mjeru Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka.


Provoditelj projekta bio je Ekonomski fakultet u Rijeci, dok je, pod vodstvom izv. prof. dr. Vesne Buterin, prodekanice za suradnju s gospodarstvom i poslovanje, projektni tim okupio niz nastavnika, istraživača i stručnjaka s ciljem stvaranja trajnog i održivog modela fact-checkinga u području ekonomije.


Posjet Novom listu




U samoj završnici projekta projektni tim Ekonomskog fakulteta posjetio je i redakciju Novog lista gdje je članove tima ugostila glavna urednica Slavica Bakić, a jedan od temeljnih ciljeva projekta bila je uspostava novog, neovisnog provjeravatelja informacija specijaliziranog za ekonomske teme.


Fokus projekta bio je na smanjenju dezinformacija vezanih uz ključne javne politike poput fiskalne, monetarne, socijalne, regulatorne i radne politike, čije pogrešne interpretacije mogu imati izravne posljedice na povjerenje građana u institucije i stabilnost gospodarskog sustava.


Voditeljica projekta, izv. prof. dr. Buterin, ističe da je projekt nastao kao odgovor na rastuću potrebu za stručno utemeljenom provjerom ekonomskih tvrdnji u medijskom prostoru.


Tim Ekonomskog fakulteta u redakciji Novog lista


– Ekonomske informacije danas snažno utječu na političke odluke, javne rasprave i osobne financijske odluke građana. Projekt EkonInfoChecker nastao je iz potrebe da se tim informacijama pristupi sustavno, stručno i odgovorno, uz jasnu metodologiju i transparentan proces provjere, objašnjava izv. prof. dr. Buterin.


Posebna vrijednost projekta


Posebna vrijednost projekta EkonInfoChecker bila je aktivna uključenost studenata Ekonomskog fakulteta jer tijekom provedbe projekta više od 50 studenata sudjelovalo je u edukacijama, radionicama i praktičnom radu na provjeri medijskih članaka, pri čemu su stekli znanja i vještine iz područja medijske pismenosti, analize podataka i kritičkog vrednovanja izvora.


Studenti su, pod mentorstvom profesora, sudjelovali u stvarnom procesu fact-checkinga – od identifikacije spornih tvrdnji, preko analize službenih statističkih izvora poput DZS-a, HNB-a ili Eurostata, do pisanja i objave provjerenih analiza.


– Uključivanje studenata bilo je jedno od ključnih polazišta projekta. Time smo spojili teorijsko znanje s praktičnim radom i omogućili studentima razvoj kritičkog razmišljanja, ali i osjećaj odgovornosti prema javnom prostoru.


Uz to, projekt je imao snažnu interdisciplinarnu komponentu, jer je povezivao ekonomiju, medije i informacijske tehnologije, naglašava izv. prof. dr. Buterin.


Tijekom projekta izrađen je i sveobuhvatan priručnik za razvoj kompetencija u fact-checkingu te službena metodologija provjere točnosti informacija, koji služe kao temelj za daljnji rad na području provjere ekonomskih informacija.


Metodologija, prilagođena ekonomskom kontekstu, temelji se na jasno definiranim koracima i nepristranosti te je osmišljena tako da bude primjenjiva i u obrazovnom procesu, ali i u suradnji s medijima.


Osim metodologije, projekt je rezultirao razvojem digitalne platforme i softverskih rješenja za fact-checking, uključujući alate koji koriste umjetnu inteligenciju kao potporu analizi medijskih sadržaja.


Suradnja s medijima


Projekt EkonInfoChecker ostvario je suradnju s brojnim medijima i relevantnim organizacijama, a posebna pažnja posvećena je popularizaciji teme provjere informacija kroz medijske objave, intervjue i javna događanja.


Tijekom projekta objavljeno je više od 100 provjerenih članaka i niz dodatnih medijskih sadržaja koji su pridonijeli osvještavanju javnosti o problemu ekonomskih dezinformacija.


Također, projekt je ostvario međunarodnu suradnju s organizacijama koje se bave provjerom činjenica, čime je osigurana razmjena iskustava i usklađivanje s europskim standardima fact-checkinga.


Projekt je zaključen završnom konferencijom na Ekonomskom fakultetu, na kojoj su predstavljeni rezultati projekta, korištena metodologija i razvijeni alati, uz panel-raspravu o ulozi obrazovanja, medija i mladih u borbi protiv dezinformacija, ali prema najavama voditeljice projekta EkonInfoChecker ne završava formalnim završetkom financiranja.


– Projekt smo od početka gradili s idejom dugoročne održivosti. Razvijeni alati, metodologija i stečena znanja ostaju trajno dostupni, a aktivnosti provjere informacija nastavit će se kroz nastavni proces, suradnju s medijima i daljnja istraživanja, najavljuje izv. prof. dr. Buterin.


Kroz dvije godine projekt je potaknuo širu javnu raspravu o utjecaju ekonomskih dezinformacija na povjerenje u gospodarstvo, institucije i medije.


Rezultati ukazuju na to da edukacija i transparentna provjera informacija mogu značajno ojačati medijsku pismenost i javno povjerenje.


Projekt EkonInfoChecker tako predstavlja značajan iskorak u jačanju otpornosti društva na dezinformacije u području gospodarstva te potvrđuje važnu ulogu obrazovnih institucija u stvaranju informiranog, kritičnog i odgovornog javnog prostora.