Čelnici Europske unije raspravljali su u četvrtak na samitu u Bruxellesu o tome treba li Europska unija potpisati sporazum o slobodnoj trgovini sa zemljama Mercosura – blokom Argentine, Brazila, Paragvaja, Urugvaja i Bolivije – te je zaključeno kako se ipak to neće dogoditi ovog vikenda nego se sve odgađa – za siječanj sljedeće godine. Razlog tome su i prosvjedi poljoprivrednika koji su organizirani u »glavnom gradu« EU-a uslijedili protiv tog sporazuma pod sloganom »Poljoprivreda i sigurnost hrane u EU su ugroženi«, tijekom kojih su neki bacali kamenje i krumpir na policiju te razbijali prozore, a i traktor se zabio u interventnu policiju pa su policajci ispalili suzavac i koristili vodene topove.

Utjecaj na sve

Glavna točka sukoba je što bi sporazum tijekom 15 godina postupno ukinuo carine na gotovo svu robu, a mogućnost uvoza proizvoda iz južnoameričkih zemalja po povlaštenim carinskim uvjetima izaziva strahove od konkurencije jeftinijih proizvoda te nižih radnih i zdravstvenih propisa u tim zemljama od onih u Europskoj uniji. Briselska policija je odobrila prosvjed s do 50 traktora, ali je do četvrtka poslijepodne tamo stiglo njih oko tisuću, uglavnom s belgijskim registarskim oznakama. Procijenili su broj prosvjednika na 7000, no prethodno je bilo objavljeno kako je više od 10.000 poljoprivrednika iz 27 zemalja EU-a stiglo traktorima u Bruxelles kako bi izrazili svoje ogorčenje sporazumom te zastojem u pregovorima oko poljoprivredne politike u idućem programskom razdoblju. Među njima su bili i hrvatski poljoprivrednici – Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, članovi Upravnog odbora HPK Igor Rešetar (predsjednik Odbora za mlijeko) i Miško Šklempe te predstavnik Odbora za ratarstvo Marin Posavec.

Jakopović je istaknuo kako se ugrožava održivost europske poljoprivrede, konkurentnost na globalnom tržištu, kao i sposobnost sektora da odgovori na rastuće zahtjeve povezane s klimatskim promjenama, sigurnošću hrane i ruralnim razvojem. Kaže da se s takvim prijedlogom proračuna mora računati na smanjenje proizvodnje u EU-u i na značajno povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda i hrane.

– Jako je puno sitnih koraka koji su potrebni da bi poljoprivreda krenula u pravom smjeru. Oni nisu uvijek izrazito vezani uz samu poljoprivredu nego su međuresorni i odnose i na trgovinu, i na gospodarstvo, i na pravosuđe, i na fitosanitarnu zaštitu i drugo, rekao nam je čelnik HPK.

Unatoč otporima, vrh EU-a i dalje snažno gura sporazum koji ima i širi geopolitički značaj u nadmetanju Zapada i Kine za utjecaj u Latinskoj Americi. Na odgodi potpisivanja najviše su inzistirali Francuska i Italija.

– Ako europske vlasti misle to nametnuti, Francuska će se tome vrlo snažno usprotiviti, upozoravao je francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Manje novca

Kako nam je rekao Matija Brlošić, član Upravnog odbora HPK, kada je riječ o uvozu iz zemalja Mercosura sporne su im dvije stvari.

– Tu se govori o ekstremnom uvozu poljoprivrednih proizvoda, prvenstveno žitarica, uljarica i govedine, a navodi se čak kako bi se uvozila i niža kvaliteta robe. S druge nam se strane svake godine nameće sve više obaveza, a dozvolio bi se uvoz robe koja te uvjete ne mora zadovoljavati. To je problem i definitivno smatramo kako je taj ugovor neprihvatljiv za poljoprivrednike Europske unije. Kao i da će, kada stupi na snagu, još više pogoršati i otežati stanje poljoprivrede u Europi, ističe Brlošić.

Kaže i kako se radi na novom sedmogodišnjem EU razdoblju 2028. do 2034., gdje prijeti značajno umanjenje financijskih sredstava za poljoprivredu, gdje bi to za Hrvatsku bilo između 16 i 17 posto, a za neke zemlje čak i do 30 posto. Kada se tome doda i inflacija u zadnjih pet godina, europska poljoprivreda ne može tako ići dalje. Na to se prosvjedima željelo ukazati, pojašnjava.

– S obzirom na poziciju hrvatskih poljoprivrednika i proizvođača mlijeka mi smo u problemima ne samo vezano za prosvjede koji su tamo bili oko uvoza iz zemljama Mercosura, gdje se proizvodi uz korištenje sredstava koja nama nisu dozvoljena, nego i oko administrativnog opterećenja poljoprivrednika. Iz godine u godinu papirnato opterećenje je sve veće i želimo pravednu naknadu za naš rad. Pod time ne mislim samo na fizički rad na farmi, u polju, nego na papirologiju koja nas guši. Novac koji dobijemo ulažemo u proizvodnju i postižemo standarde – s tim se slažemo i vodimo računa o sigurnosti hrane, kvalitetnijoj proizvodnji i smanjenoj uporabi pesticida, što sve doprinosi kvalitetnijoj i zdravijoj hrani. No, administrativne stvari koje nam se pripremaju nisu prirođene nama poljoprivrednicima i sve nas više opterećuju. To jednostavno nema smisla, rekao nam je Rešetar.

Zaštitne mjere

EU i Mercosur prije godinu dana su postigli politički dogovor o sporazumu o slobodnoj trgovini, o kojem se pregovori vode već 25 godina. Moguće otvaranje tržišta EU-a proizvodima iz Mercosura naišlo je na otpore u Europi, prije svega u poljoprivrednom sektoru te je Europska komisija predložila zaštitne mjere za europske poljoprivrednike koje bi trebale otkloniti njihove zabrinutosti i protivljenje sporazumu. Tako je nacrt uredbe EK predvidio kako EU može privremeno suspendirati carinske povlastice na poljoprivredne proizvode ako taj uvoz šteti proizvođačima iz EU-a, a prijedlog je predvidio i pojačano praćenje osjetljivih proizvoda poput govedine, peradi, riže, meda, jaja, češnjaka, etanola i šećera. No, to nije bilo dovoljno.