Kvarner ima veliki potencijal, ali su ključni hrabri projekti, kvalitetan razvoj i očuvanje prostora, zaključak je drugog panela konferencije Kvarner 2030 na kojemu su o razvoju cjelogodišnjeg turizma Kvarnera, izazovima nedostatka radne snage, nužnosti kvalitetnih sadržaja te održivosti prostora, raspravljali Ivica Lukanović, župan Primorsko-goranske županije, Iva Rinčić, gradonačelnica Rijeke, Fernando Kirigin, gradonačelnik Opatije, Irena Peršić Živadinov, direktorica Turističke zajednice (TZ) Kvarnera te Ivan Herak, član Uprave ACI-ja za razvoj i investicije, pravne poslove, ljudske resurse i EU fondove.

Strateški zaokret

– Što se situacije u hrvatskom turizmu općenito tiče, ključni su problemi nepovoljna struktura smještajnih kapaciteta, kratkoća sezone, nedovoljno dodatnih sadržaja, ali i sada već kritičan nedostatak radne snage čemu se ne nazre kraj. I tome treba prilagoditi sve turističke strategije, kazao je Ivan Herak, naglašavajući kako danas turistički sektor djeluje u okolnostima potpuno nove paradigme turizma, te ukazao na pitanje ekonomske održivosti u turizmu, ali i velike saturacije prostora zbog čega su se u nekim destinacijama počeli razvijati konflikti lokalnog stanovništva i turizma.

Komentirajući transformaciju Rijeke iz tranzitnog grada u turističku destinaciju koja goste privlači čitave godine, riječka gradonačelnica Iva Rinčić je kazala da se grad definitivno mijenja, ali i da ne treba pobjeći od prošlosti tranzitnog grada koji je nekada imao i izravnu brodsku vezu s New Yorkom.

– Danas se dešavaju i promjene u turizmu u smislu povećanja kapaciteta i turističke ponude. Međutim, imam dojam da je Rijeka bila često izložena stihijskom razvoju turizma i tu nam treba ključni zaokret. Rijeka nikad ne može, niti ikad treba biti konkurencija Opatiji, Hvaru, Dubrovniku ili Rovinju, ali svakako može ponuditi kvalitetne smještajne kapacitete te biti kongresni centar i centar događanja, kazala je riječka gradonačelnica. Istaknula je pitanje Zračne luke Rijeka, čiji je većinski vlasnik država, a koja se, ističe, mora mijenjati.

– Međutim se ni tu, nažalost, ništa ne događa, ukazala je Rinčić, navodeći kako Zračna luka Rijeka nije samo važna za turizam, već i za domaće stanovništvo radi čega je važna njena cjelogodišnja povezanost. Gradonačelnica je kazala i kako bi voljela da Vlada konačno imenuje svog predstavnika u Nadzorni odbor riječke Zračne luke te da i u nju krenu ulaganja, kao što se ulaže u druge hrvatske aerodrome. Važnost kvalitetne zračne luke ističe i Irena Peršić Živadinov, direktorica TZ-a Kvarnera, a te se teme dotaknuo i primorsko-goranski župan Ivica Lukanović koji je stanje aerodroma na Krku slikovito opisao riječima – “sto babica, kilavo dijete.

– Čini se kako većinski vlasnik, a to je država, nema nikakav plan s ovom zračnom lukom. Poslovna aktivnost u PGŽ-u nije dovoljna da bismo je pokrenuli, već treba inicijativa i države, i ostalih dionika, kazao je Lukanović zaključivši kako bi se uz dobro suglasje svih suvlasnika puno moglo napraviti za razvoj riječke zračne luke na Krku.

Regionalni potencijali

Kada je riječ o turizmu PGŽ-a, Irena Peršić Živadinov je naglasila da TZ Kvarnera već godinama radi na razvoju motiva dolaska gostiju u pred i posezoni. Kao komparativne prednosti regije istaknula je zdravstveni turizam, kao temelj cjelokupnog turističkog razvoja ove regije, ali i sve bogatiju outdoor ponudu i gastronomiju, ističući činjenicu da je Kvarner 2026. godine Europska regija gastronomije, što je snažan marketinški adut.

– Paralelno su se događale i investicije kojih ne bi bilo bez ulaganja u ponudu, tako da danas, osobito u pred i posezoni, imamo više od 60 posto noćenja u objektima s 4 i 5 zvjezdica, kazala je Peršić Živadinov.

Jedan od velikih turističkih aduta PGŽ-a je i Platak. Župan Lukanović je kazao kako je on “bonus za život stanovnika, dok je turistički i dalje samo – ozbiljan potencijal”. Upitno je, kaže, koliko snijeg može biti adut, ali resurs je ozbiljan te na njemu treba puno raditi, tim više što danas skijališta bolje rade ljeti nego zimi. U Hrvatskoj se, istaknuo je, premalo projektno raspravlja u turizmu, a to je, njegov je stav, i priča s Platkom. Slična je priča i s Gorskim kotarom. I on je, za sada, samo – veliki potencijal, a kada je riječ o njegovom razvoju, puno je izazova.

– Gorski kotar je prekrasan, imate privatni smještaj, ali u njega morate donijeti svoje namirnice. Ako se netko odluči za ozbiljniju investiciju, nema dovoljno prihoda da iz nje ispliva. Stoga moramo stvoriti ponudu više dodatne vrijednosti, kazao je župan Lukanović, ilustrirajući stanje u Gorskom kotaru slikom kako na sanjkalištima ljudi besplatno snajkaju, donose svoje namirnice, a na kraju lokalna samouprava mora zbrinuti otpad koji ostane iza izletnika. Spoj zelenog i plavog kao veliku prednost regije istaknula je i direktorica TZ Kvarnera Peršić Živadinov, naglašavajući da primorski dio županije može samo profitirati od te veze.

Kada je riječ o Opatiji, gradonačelnik Fernando Kirigin je istaknuo brojna ulaganja u sportsku infrastrukturu, počevši od novog nogometnog stadiona do novog gradskog bazena kod sportske dvorane “Marino Cvetković” za koju se čeka odgovor HBOR-a o dodjeli oko četiri milijuna eura bespovratnog novca. To otvara i mogućnost za pripreme sportskih klubova upravo u Opatiji

Dragocjeni prostor

Veliki izazov turističkog razvoja je i pitanje zaštite prostora koji je, složili su se panelici, jedan od najvrednijih resursa svih destinacija. Osobito se na taj problem osvrnuo opatijski gradonačelnik koji je kazao kako, nažalost, zbog neuređenog zakonodavstva u pojedinim jedinicama lokalne samouprave u prostoru se pojave objekti koje ona nije predivdjela u prostornim planovima.

– Još 2021. u Opatiji je mijenjana prostorno-planska dokumentacija iz koje su uklonjene neke sporne situacije. No, nažalost, i dan danas se izdaju akti za gradnju temeljem dokumenta koji je prestao važiti 2021. godine. Taj podatak dovoljno govori. Neću reći da je bitka izgubljena, ali puno toga je moglo biti napravljeno, a nije. Sada je dobar trenutak da se kroz izmjenu zakona može interventirati. Kroz Udrugu gradova dali smo set prijedloga na nove zakone koji su u proceduri, no resorno Ministarstvo ništa nije uvažilo i nadam se da će se ovakav prijedlog zakona povući iz procedure i doraditi, kako je predložio i HAZU, a u cilju zaštite prostora, kazao je gradonačelnik Kirigin.

Kako bi se izbjegao ovakav scenarij te izbjegla apartmanizacija, osobito u centru grada, Rijeka je odlučila osnovati Zavod za prostorno uređenje koji bi trebao promijeniti praksu upravljanja gradskim prostorom.

– Nitko ne želi zaustaviti razvoj, ali želimo planski razvoj turizma kako bi grad ostao u službi svojih ljudi, kazala je Rinčić istaknuvši i kako je Rijeka vrlo ograničena prostorom, kao i da je velik dio uz more pod upravljanjem Lučke uprave. Ravnatelj Lučke uprave Denis Vukorepa, koji je pratio panel iz gledališta, kazao je kako oni razmišljaju o tom prostoru te da su, nakon što su završene velike investicije, spremni usmjeriti se na uređenje riječkog područja uz more kojim gospodare. Pri tome je spomenut i prostor Metropolisa, gdje se u jednom cijelu nalazi uprava novog terminala, dok je drugi dio, prema riječima Vukorepe, Lučka uprava spremna prepustiti na upravljanje Gradu Rijeci, o čemu se već i konkretno razgovara.

Završne poruke

U završnoj riječi Ivan Herak je kazao kako Istra i Kvarner čine blizu polovine hrvatskog turizma te da su ove dvije regije bile i ostale najpropulzivnije u Hrvatskoj.

– Međutim, općenito smo u hrvatskom turizmu ušli u euforiju, njime se jasno, upravlja, ali smo i dalje dobrim dijelom na “autopilotu” i nedostaju projekti. Kada je riječ o tome što nam od turizma ostaje, moj je zaključak da imamo preveliku administraciju koju gospodarstvo više ne može hraniti, zaključio je Herak, te kao svoju završnu poruku istaknuo da treba otvoriti prostor za dizanje plaća radnicima u turizmu. Irena Peršić Živadinov je u završnoj riječi istaknula kako ulazak globalnih hotelskih brendova poput Hiltona, Marriotta i Hyatta na Kvarner šalje poruku da je Kvarner destinacija visokog povjerenja i kvalitete te podiže vidljivost regije na svjetskoj turističkoj karti. A što je dobro i za neke buduće investicije.

– Jasno, pritom moramo paziti da očuvamo ekonomsku, ekološku i socijalnu održivost. Dakle, uvijek kvaliteta, a ne kvantiteta, zaključila je direktorica županijskog TZ-a. Riječka gradonačelnica svoju je raspravu zaključila riječima da u Rijeci turizam ne bi trebao biti cilj, već dopuna lokalnoj ekonomiji te da je njoj kao gradonačelnici najvažnije ulaganje u kvalitetu života građana. Da turizam ima ogroman značaj te da PGŽ ima bogomdani prostor koji treba očuvati, orijentirajući se na sadržaje, zaključio je i primorsko-goranski župan Ivica Lukanović.

– Bitni su i veći projekti koji stvaraju dodanu vrijednost i privlače turiste, a ne da skupo plaćamo aviopriojevoznicima da nam dovedu goste. Sve u svemu, treba puno raditi, ali i donositi puno hrabrih odluka. Jedna od takvih je bila i projekt Hilton Costabbelle koji je doveo američku vaterpolo reprezentaciju na pripreme za Svjetsko prvenstvo. A znamo da u početku ljudima nije bilo lako objasniti ovaj projekt, kazao je župan Lukanović.

Opatijski gradonačelnik Fernadno Kirigin, koji je na neki način bio i domaćin s obzirom na to da se konferencija održavala u opatijskom hotelu Ambasador, pozvao je sve da posjete opatijski advent jer se u gradu tijekom blagdanskih dana priprema čak 250 događaja. “Vjerujem da svatko može naći nešto za sebe”, zaključio je Kirigin.

Marina u Porto Barošu nije upitna

Tijekom panela otvoreno je i pitanje projekta ACI marine Rijeka od čijeg pokretanja su prošle četiri godine, ali se još uvijek nije krenulo s radovima. Ivan Herak je kazao kako projekt nije upitan već ga se, slikovito rečeno, “pegla”. Dorađuje se, između ostaloga, i studija isplativosti ulaganja, s obzirom na to da su troškovi ulaganja sada gotovo dvostruko veći nego prije četiri godine.

Riječka gradonačelnica Iva Rinčić je navela kako taj projekt u Porto Barošu može promijeniti budućnost grada. Istaknula je da je lani u srpnju za morski dio buduće ACI-jeve marine dobivena građevinska dozvola, a potom su ishođene dozvole konzervatora. Predstavnici Grada Rijeke su u rujnu ove godine obišli to područje te dobili informaciju da se s projektom marine ide dalje.

– Ali se ništa ne dešava, i nas ljudi pitaju vezano za početak radova. Stoga otvoreno apeliram prema ACI-ju, a i još više prema vladi da daju odgovor što je s tim projekom, pitala je Rinčić. Herak je, potvrdivši još jednom kako projekt ide dalje, ponovio da se dokumentacija dorađuje, te kazao i kako se čeka potpis sporazuma s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture o produženju roka za ishodovanje uporabne dozvole.