Gotovo polovica Europljana (48%) smatra aktualnog američkog predsjednika Donalda Trumpa “neprijateljem Europe”, a u pogledu vojnog sukoba nešto više njih ocjenjuje rizik rata s Rusijom visokim. Istovremeno, preko dvije trećine Europljana vjeruje da se njihova zemlja ne bi mogla obraniti u slučaju rata s Rusijom.

Riječ je o rezultatima anketnog istraživanja platforme za debatu o europskim poslovima Le Grand Continent sa sjedištem u Parizu na koje se osvrnuo i britanski The Guardian.

U konkretnom slučaju istraživanje je provedeno u devet zemalja EU, a obuhvaćena je i Hrvatska.

Anketa otkriva da gotovo tri četvrtine ispitanika želi da njihova zemlja ostane u EU, a gotovo isti broj ističe da je britanski izlazak iz Unije Brexit naštetio Ujedinjenom Kraljevstvu.

Europa osjeća strah ali…

Jean-Yves Dormagen, profesor politologije i osnivač agencije za istraživanje javnog mnijenja  Cluster17 ne dvoji da anketa reprezentira zabrinutost europskih građana.

– Europa se ne suočava samo s rastućim rizicima, već prolazi i kroz transformaciju svog povijesnog, geopolitičkog i političkog okruženja. Ukupna slika ankete prikazuje Europu koja je zabrinuta, koja je duboko svjesna svojih ranjivosti i koja se bori za pozitivne trendove u budućnost, ističe Dormagen.

Rezultati istraživanja da u prosjeku 48% ljudi u devet zemalja Trumpa smatra otvorenim neprijateljem u rasponu je od najviših 62% ispitanika u Belgiji i 57% u Francuskoj do najnižih 37% u Hrvatskoj i 19% u Poljskoj.

U Hrvatskoj 18 % ispitanika Trumpa vidi kao „prijatelja Europe“ a najpopularniji je odgovor „ni prijatelj, ni neprijatelj“ s 40%, ilustrira i grafikon podataka platforme Le Grand Continent.

Rezultati istraživanja u 9 zemalja EU / Donald Trump kao prijatelj (plavo), ni prijatelj, ni neprijatelj (sivo), neprijatelj Europe (crveno) / Screenshot / Guardian / Le Grand Continent/ Cluster17

Dio kontinenta, trumpizam očito smatra neprijateljskom silom“, rekao je Dormagen, dodajući da se ta percepcija pojačava. Manje je nego u prosincu 2024. ispitanika koji su opisivali Trumpa kao „ni prijatelja ni neprijatelja“. Sada se u postocima više percipira kao definitivno neprijateljski lider.

Međutim, Europljani i dalje smatraju odnos sa SAD-om strateški važnim: na pitanje kakav stav EU treba zauzeti prema američkoj vladi, najpopularnija opcija bio je „kompromis“ s prosječnim 48% koju najviše zastupaju Italija te Francuska, Njemačka i Belgija, u rasponu od 60% do 49%.

U Hrvatskoj potrebu kompromisa s Amerikom smatra 45% ispitanika, bespogovorno savezništvo 36% a za otpor SAD-u tek 19%. Savezništvo sa SAD-om bez kompromisa prevladava jedino u Poljskoj (47%) u odnosu na kompromisnu strategiju (40%).

U Španjolskoj pak prevladava otpor prema SAD-u s 41% u odnosu na ravnopravne veze (35%) što se vjerojatno može objasniti i arogantnim Trumpovim ispadima prema službenom Madridu.

No, isti je postotak otpora prema SAD-u i u Francuskoj što sugerira Washingtonu da s Europom treba poraditi malo više na političkom taktu.

Rat s Rusijom visok rizik za oko 70% ispitanika

Anketa u Francuskoj, Italiji, Španjolskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Portugalu, Hrvatskoj, Belgiji i Nizozemskoj također je pokazala da relativna većina (51%) smatra da je rizik od otvorenog rata s Rusijom u nadolazećim godinama visok, a 18% ga smatra vrlo visokim.

Dormagen je rekao da bi takav rezultat bio nezamisliv prije samo nekoliko godina i signalizira promjenu europskog mišljenja prema novom geopolitičkom režimu u kojem je mogućnost izravnog sukoba na kontinentu sada široko prihvaćena.

Jean-Yves Dormagen, profesor politologije i osnivač agencije Cluster17 / Screenshot Radio France

Stavovi su se uvelike razlikovali ovisno o blizini Rusije, pri čemu 77% ispitanika u Poljskoj smatra rizik od rata njihove zemlje s Rusijom visokim, u usporedbi s 54% u Francuskoj, 51% u Njemačkoj, 39% u Portugalu i 34% u Italiji.

U Hrvatskoj to misli 41% ispitanika (30% visokim rizikom i 11 posto vrlo visokim), 7% ih ne zna a 52% smatra da takav rizik ne postoji za našu zemlju.

Obrana zemlje – nemoguća misija

Povjerenje u nacionalne vojne sposobnosti bilo je nisko svugdje, pokazalo je istraživanje, pri čemu je 69% ispitanika u devet zemalja reklo da misli da njihova zemlja „nije baš“ ili „uopće nije“ sposobna braniti se od ruske agresije.

Francuski ispitanici bili su najoptimističniji, ali to je ipak ostalo mišljenje manjine s 44% u odnosu na 51% koji smatraju da se Francuska ne bi mogla obraniti.

Hrvatska nije izuzetak, 62% ih ne vjeruje u mogućnost obrane od takve agresije u odnosu na 31% koji su rekli „Da“ i 7% kojih ne zna odgovor.

U Poljskoj, koja graniči s Rusijom čak 58% ne vjeruje u mogućnost obrane od ruske agresije. Dormagen ističe da Europa ulazi u doba opasnosti dok se prisutan stalan osjećaj slabosti na nacionalnim razinama.

Osjećaji ranjivosti bili su široko rasprostranjeni, pokazalo je istraživanje, pri čemu je samo 12% ispitanika reklo da se ne osjećaju posebno ugroženima nizom izvora nesigurnosti, od tehnoloških i vojnih do energetskih i prehrambenih.

Hrvatska: 75% podržava članstvo u EU, 18 % za napuštanje Unije

Iako su postojale značajne nacionalne razlike, tehnološka i digitalna sigurnost bila je najčešće spominjana prijetnja (28%), zatim vojna sigurnost (25%). Postojala je snažna potražnja za europskom pomoći, a 69% ljudi reklo je da bi EU trebao igrati zaštitnu ulogu.

Velika većina ispitanika u devet zemalja podržala je članstvo u EU: 74% reklo je da žele da njihova zemlja ostane u bloku, s tim osjećajem najvećim u Portugalu (90%) i Španjolskoj (89%), a najnižim u Poljskoj (68%) i Francuskoj (61%). Hrvatski ispitanici njih 75% podržava ostanak u EU, dok je 18% za napuštanje Unije te onih 7% koji ne znaju odgovor.

Pet godina nakon Brexita, odluka Ujedinjenog Kraljevstva o izlasku iz EU u velikoj se mjeri smatra neuspjehom: 63% smatralo je da je imala negativan utjecaj na Britaniju, a samo 19% smatralo je da je bio pozitivan, uključujući 5% koji su je vidjeli kao vrlo pozitivnu, navodi se u istraživanju.