Hrvatska mliječna industrija suočena je s iznimno snažnim uvoznim pritiskom, posebno iz Mađarske, gdje se UHT mlijeko (trajno mlijeko sterilizirano na visokim temperaturama) prodaje po 0,62 eura po litri, dok cijena domaćeg brendiranog UHT mlijeka iznosi najmanje 1,29 eura. Takva razlika od više nego dvostruke cijene ne ostavlja realan prostor za lojalnost domaćeg potrošača i ubrzano potiče prelazak na uvozne proizvode, upozorava se u najnovijem Fokusu tjedna glavnog ekonomista Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoja Stojića.

– Budući da EU proizvodi oko 16 posto više mlijeka nego što potroši, višak se agresivno plasira na susjedna tržišta poput našeg. U takvim uvjetima domaći proizvodi gube lojalnost potrošača, a posljedica je ubrzano istiskivanje hrvatskih mljekara i OPG-ova, navodi se u analizi i dodaje da su poslovni prihodi od 2021. do 2024. u mljekarskoj industriji porasli 24,7 posto, no troškovi sirovina istodobno su porasli 30 posto, a troškovi rada više od 40 posto, dok dio industrije iz redovnog biznisa ostvaruje neto maržu od svega 1,5 do dva posto, što ih praktički stavlja na rub opstanka.

Rast uvoza

– Hrvatska mliječna industrija nalazi se u paradoksalnoj poziciji u kojoj se podrazumijeva da je domaće mlijeko svaki dan na policama, dok joj je sve teže održati domaću proizvodnju. Unatoč tradiciji i potencijalu, samodostatnost u mlijeku kreće se oko 40 posto mjerimo li otkup u odnosu na ukupnu godišnju potrošnju u državi, što znači da većinu potrošnje podmirujemo kroz uvoz. To otvara pitanje prehrambene sigurnosti u budućnosti, ali i održivosti poslovnih modela proizvođača i prerađivača koji su izloženi snažnoj međunarodnoj konkurenciji, dok se na domaćem tržištu suočavaju s ograničenjem cijena i većim poreznim opterećenjem, navode u HUP-u i ističu da je u zadnjih deset godina otkupna cijena mlijeka u Hrvatskoj bila oko tri posto niža od prosjeka EU-a, a prodajne cijene mliječnih proizvoda u trgovinama su oko osam posto niže od prosjeka EU-a.

– Time se stvara rezultat u kojem se više isplati uvoziti gotove proizvode nego ulagati u domaću preradu, iako je upravo prerada ključna za otvaranje radnih mjesta i veću vrijednost unutar gospodarstva, navodi se u Fokusu tjedna HUP-a.

HUP stoga predlaže hitno ukidanje ograničavanje cijene mlijeka i mliječnih proizvoda, osiguravanje ravnopravnih uvjeta na tržištu i sprječavanje dampinške uvozne cijene te zaustavljanje gašenja primarnih proizvođača.

Na probleme u mljekarstvu upozorava se već godinama, posebno nakon što je u Hrvatskoj u nešto više od deset godina značajno smanjen broj muznih krava. Tako smo prije ulaska u Europsku uniju 2012. imali 180 tisuća muznih krava, a krajem prošle godine 115 tisuća, što je pad od 35 posto.

Zatvaranje farmi

Nadalje, broj farmi koje proizvode mlijeko pao je u istom vremenskom razdoblju za čak 83 posto, odnosno s 14.800 na 2.630 farmi krajem prošle godine, dok je proizvodnja mlijeka od 2012., kada smo proizvodili 600 milijuna kilograma mlijeka godišnje, krajem 2023. pala na 376 milijuna kilograma, što je pad od 37 posto, upozorila je konzultantica za prehrambenu i poljoprivednu industriju Zvjezdana Blažić i pritom podsjetila da smo 2013. u proizvodnji mlijeka blii samodostatni s udjelom domaće proizvodnje od 75 posto, lani je taj udio pao na 55 posto, a prema najnovijim podacima HUP-a ove godine na 40 posto.

– U Hrvatskoj imamo nisku produktivnost po kravi koja godišnje da 5500 kolograma mlijeka, dok jedna krava u Mađarskoj da 7400 kilograma mlijeka godišnje, a u Češkoj više od 9000 kilograma, što znači da je naša produktivnost 30-ak posto slabija od njihove, a upravo iz tih dviju zemalja uvozimo najviše mlijeka, podsjetila je Blažić.

Hrvatska je i u prošloj godini zabilježila veliki pad proizvodnje mlijeka, i to kravljega za gotovo 20 posto, kozjega za 16,6 posto i ovčjeg za čak 24,5 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku, što je pak izravna posljedica pada proizvodnje goveda, svinja, ovaca i koza, dok je rast proizvodnje zabilježen samo kod peradi.

Nekonzistentan PDV

Nekonzistentan PDV sustav dodatno pogoršava uvjete jer se sirovo mlijeko oporezuje stopom od 5 posto, dok su sirevi i fermentirani proizvodi na 25 posto, što povećava trošak najvrednije faze prerade i potiče uvoz gotovih proizvoda, navodi se u analizi udruge poslodavaca i napominje da su ograničenja cijena osnovnih mliječnih proizvoda narušila tržišnu ravnotežu, otežala poziciju domaćih proizvođača i povećala udio uvoznih artikala u maloprodaji.