Photo: Dusko Jaramaz/PIXSELL
Ravnatelj HZZO-a Lucian Vukelić predložio podizanje mjesečne premije sa sadašnjih 9,29 na 15 eura
povezane vijesti
Ministrica zdravstva Irena Hrstić i predstavnici Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) poručili su u petak da je, zbog porasta troškova nužno povećanje cijene HZZO-ove police dopunskog zdravstvenog osiguranja za 62 posto.
Ministrica Hrstić izvijestila je da je prijedlog povećanja cijene HZZO-ova dopunskog zdravstvenog osiguranja u javnom savjetovanju i da odluka još nije donesena, a da su analizu troškova i prijedlog korekcije izradile stručne službe HZZO-a i da je ravnatelj HZZO-a Lucian Vukelić predložio podizanje mjesečne premije sa sadašnjih 9,29 na 15 eura.
„Ako nemate policu ‘dopunskog’, sudjelujete s 20 posto troškova svake pretrage i postupka“, rekla je Hrstić navodeći primjer PET/CT pretrage čija cijena iznosi oko 2500 eura, što znači da bi pacijent bez dopunskog morao platiti 500 eura participacije.
Hrstić: Revidirat će se prihodovni cenzus
„Cijene zdravstvenih postupaka značajno su rasle, a polica dopunskog HZZO-a nije mijenjana od 2013.”, naglasila je Hrstić u Dubrovniku gdje je sudjelovala na Danima hrvatskog turizma.
Odgovarajući na pitanje o socijalnoj pravednosti jedinstvene cijene, Hrstić je rekla da umirovljenici i osobe s niskim primanjima već sada imaju pravo na besplatnu policu, a da će se paralelno s eventualnim poskupljenjem revidirati prihodovni cenzus kako bi se povećao broj onih koji ostvaruju to pravo.
Istaknula je i da se kvaliteta zdravstvene zaštite ne može vezivati uz cijenu ‘dopunskog’, ali i ustvrdila da se dostupnost terapijskih i dijagnostičkih postupaka u proteklom desetljeću znatno povećala – od bioloških lijekova do suvremenih postupaka kojima se izbjegavaju teški ishodi poput amputacija nogu kod dijabetičara zbog loše cirkulacije.
U HZZO-u su uvjereni da zbog poskupljenja neće izgubiti osiguranike.
Pomoćnica ravnatelja za dobrovoljno zdravstveno osiguranje Morana Krušarovski izjavila je novinarima da se dio korisnika ranije znao prebaciti konkurenciji, ali su se u velikoj mjeri vraćali “zbog stabilnosti i važnosti sustava“.
HZZO: Cijene ‘dopunskog’ veće s početkom sljedeće godine
Nakon što je prijedlog povećanja cijene police s 111,49 na 180 eura godišnje upućen početkom tjedna u 30-dnevno javno savjetovanje, odluka će biti donesena nakon provedbe procedure i nakon što bude upućena Upravnom vijeću HZZO-a, rekla je te dodala da će se porast cijene police najvjerojatnije realizirati početkom iduće godine.
Prema podacima HZZO-a, oko 1,6 milijuna građana sami plaćaju dopunsko osiguranje, dok za njih 530–540 tisuća polica ide na teret državnog proračuna, a Krušarovski kaže da bi novo usklađivanje prihodovnog cenzusa moglo promijeniti broj osoba koje imaju pravo na besplatnu policu.
I dok su ministrica zdravstva i HZZO isticali da je “korekcija nužna” zbog porasta troškova zdravstvene zaštite u proteklih 12 godina, oporba je oštro kritizirala poskupljenje.
Kekin: Najava poskupljenja je neprimjerena
Predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo Ivana Kekin (Možemo!) rekla je da je „vrlo neugodno iznenađena“ najavom. Prema njezinim riječima, zdravstvena usluga sve je nedostupnija i sve više ovisi o mogućnosti plaćanja privatnika, dok ključne reforme izostaju.
„U situaciji u kojoj sustav pada pod teretom listi čekanja, kad se novac masovno preljeva privatnim klinikama, dizati cijenu dopunskog potpuno je neprimjereno“, poručila je.
Upozorila je i da bi poskupljenje moglo dovesti do odustajanja dijela građana od dopunskog, što bi moglo imati ozbiljne posljedice po njih i po sustav, jer bi mnogi zbog financijskog rizika odgađali odlazak liječniku.
Belina: Manjak transparentnosti
Predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu Ivica Belina smatra da je poskupljenje očekivano s obzirom na rast troškova, ali upozorava na manjak transparentnosti.
Primjećuje da je HZZO-ovo javno savjetovanje objavljeno na njihovim stranicama i usmjereno administraciji i pružateljima usluga, dok građani – koji plaćaju policu – nemaju jasnu mogućnost uvida.
„Dokument u ovom trenutku nije lako dostupan javnosti, iako izravno utječe na građane“, rekao je Belina Hini.
Smatra da ostaje nejasno kako će povećanje utjecati na zdravstveni proračun i protok sredstava između javnog i privatnog sektora.
Posebno ističe da „nemamo jasne i javno dostupne podatke o financijskim tokovima“ te da je to ključni nedostatak u cijeloj raspravi.
Naveo je da je HZZO 2024. godine uprihodio oko 148,2 milijuna eura od dopunskog osiguranja. Uz porast troškova u sustavu, kaže, važno je da građani ne odustanu od dopunskog jer im ono pruža „važnu razinu financijske sigurnosti“.
