Većina nas zna koliko je jadan osjećaj kada se “probudimo” nakon neprospavane noći. Ali, osim ošamućenosti i magle u mozgu, što kronična nesanica zapravo znači za dugoročno zdravlje mozga?

Nova studija sugerira da je utjecaj puno ozbiljniji nego što smo nekad mislili.

Istraživači su otkrili da kronična nesanica nije samo neugodnost već je povezana s bržim kognitivnim padom, više znakova starenja mozga i značajno većim rizikom od razvoja demencije, piše Mind, Body & Green.

Nalazi potvrđuju ono što stručnjaci za spavanje govore već godinama: davanje prioriteta zdravom snu nije opcionalno; to je jedan od najmoćnijih alata koje imamo za zaštitu mozga kako starimo.

Foto: Pexels

Što su istraživači otkrili?

Istraživači su pratili više od 2700 odraslih osoba koje su na početku bile kognitivno zdrave. Neki su imali kroničnu nesanicu – probleme sa zaspavanjem ili održavanjem sna barem tri noći u tjednu tijekom tri mjeseca ili dulje, dok drugi nisu.

Tijekom gotovo šest godina, sudionici su godišnje provodili testove pamćenja i razmišljanja, uz skeniranje mozga kojim su traženi rani znakovi starenja i Alzheimerove bolesti. To je istraživačima omogućilo da vide ne samo koliko su ljudi mentalno uspješni, već i što se događa u njihovim mozgovima tijekom vremena.

Evo što su pronašli:

Veći rizik od demencije: osobe s kroničnom nesanicom imale su oko 40% veću vjerojatnost da će razviti blago kognitivno oštećenje ili demenciju tijekom razdoblja istraživanja.

Brži pad: oni s nesanicom pokazali su brži pad globalnih kognitivnih rezultata u usporedbi s onima koji dobro spavaju.

Promjene u mozgu: sudionici koji su prijavili nesanicu i manje spavanja nego inače imali su veće nakupljanje amiloida, više hiperintenzivnosti bijele tvari (marker starenja krvnih žila u mozgu) i lošije početne kognitivne rezultate, što je otprilike ekvivalentno četiri godine starijem mozgu.

Foto: Pexels

Zašto nesanica uzima toliko danak?

San igra ključnu ulogu u “održavanju” mozga. Tijekom dubokog sna, glimfatički sustav uklanja toksine poput beta-amiloidnih proteina.

Kada je san kronično poremećen , taj proces čišćenja posustaje, ostavljajući za sobom ostatke koji mogu doprinijeti neurodegenerativnim bolestima.

Istodobno, loš san pojačava upalu, oštećuje protok krvi i opterećuje bijelu tvar, sve to ubrzava kognitivno starenje. Ne radi se samo o osjećaju odmora; radi se o tome da svom mozgu pružite noćno održavanje koje mu je potrebno da ostane oštar desetljećima.

Foto: Pexels

Praktični načini za zaštitu sna (i mozga)

Nalazi studije su poziv na buđenje, ali i podsjetnik da je san nešto na što možemo utjecati. Ako se borite s nesanicom, male promjene zaista znače.

Evo nekoliko strategija utemeljenih na istraživanjima za podršku dubljem i okrepljujućem odmoru:

Učvrstite svoj raspored: idite u krevet i budite se u dosljedno vrijeme (da, čak i vikendom ako možete!). Redovitost jača cirkadijalne ritmove, koji reguliraju san i zdravlje mozga.

Stvorite rutinu za opuštanje: prigušite svjetla, odmaknite se od ekrana i isprobajte smirujuće rituale poput istezanja, pisanja dnevnika ili vježbi disanja sat vremena prije spavanja.

Svjetlo je važno: izložite se jakom svjetlu ujutro (po mogućnosti sunčevoj svjetlosti) kako biste podesili svoj tjelesni sat, a noću ograničite umjetno svjetlo.

Isprobajte dodatak magnezija: magnezij podržava san smirujući živčani sustav, opuštajući mišiće i regulirajući cirkadijalne ritmove.

Rješavanje stresa: stres je jedan od najvećih uzroka nemirnih noći, stoga pronalaženje načina za opuštanje tijekom dana i prije spavanja može napraviti pravu razliku.

Foto: Pexels

Hrana za van

Kronična nesanica nije samo frustrirajuća, ona je stvarni faktor rizika za kognitivni pad i demenciju. Ova nova studija pokazuje da čak i kod odraslih koji su inače zdravi, loš san može ubrzati starenje mozga i smanjiti dugoročnu otpornost.

Ali nemojte se obeshrabriti!

San se može mijenjati. Dosljednim, namjernim promjenama u higijeni spavanja i traženjem podrške ako nesanica potraje, ne samo da štitite svoj noćni odmor, već ulažete u buduće zdravlje svog mozga, piše Mind, Body & Green.