ZAGREB – Mogući poremećaji i potencijalne nestašice lijekova na tržištu ubuduće će se na nacionalnoj razini pozornije pratiti, putem posebne platforme gdje će se redovito prikupljati podaci od strane proizvođača lijekova, veledrogerija i nadležnih zdravstvenih institucija o stanju s nabavom i zalihama lijekova i cjepiva. Nacrt pravilnika o vrsti, načinu i dinamici dostave podataka o lijekovima, koji je Ministarstvo zdravstva uputilo u javnu raspravu, utvrđuje se način dostave podataka o lijekovima u informacijski sustav za praćenje i preveniranje nestašica lijekova u Hrvatskoj, putem kojeg će Ministarstvo zdravstva i Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) na temelju kretanja potrošnje lijekova moći predvidjeti nestašice nekog lijeka.

Ministarstvo zdravstva uspostavit će informacijski sustav u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Pravilnika, a upisivanje podataka trebalo bi započeti u roku od tri mjeseca. Proizvođači i veledrogerije morat će redovito unositi planove opskrbe, količinu lijeka koju stavljaju na tržište, podatke o zalihama, količini isporučenih i povučenih lijekova…

Kritično ako nema zamjene

U HALMED-u kažu kako se kontinuirana razmjena informacija već i sad provodi, i to na europskoj razini, te se pravodobno reagira na trenutačne nestašice lijekova u Europskoj uniji.

– U Hrvatskoj trenutačno nije zabilježena ni jedna kritična nestašica lijeka te za sve lijekove s prijavljenim poremećajem u opskrbi postoje dostupne zamjenske terapije. Općenito govoreći, iako bilježimo privremene nestašice pojedinih lijekova iz različitih terapijskih skupina, za njih su dostupne zamjenske terapije ili se, u slučaju da nisu dostupne, nabavljaju putem preraspodjele zaliha istog ili zamjenskog lijeka s tržišta druge države članice Europske unije, čime se pacijentima osigurava pristup potrebnoj terapiji, kažu u HALMED-u.

Tijekom ove godine nestašice su se najčešće prijavljivale za lijekove iz skupina krvnih nadomjestaka i otopina za infuziju, antibiotika, antineoplastičnih lijekova, psiholeptika, lijekova koji djeluju na urinarni sustav te lijekova za liječenje srčanih bolesti. Razlozi nestašica su u većini slučajeva kašnjenja u proizvodnji i poteškoće u kanalima distribucije lijeka. Kritična je nestašica jedino ona ako neki lijek nema zamjene, a tada se u suradnji s proizvođačima i veleprodajama ona nastoji premostiti, najčešće izvanrednim uvozom ili pak stavljanjem u promet lijeka bez upute na hrvatskom jeziku.

– Na našem tržištu u promet je stavljeno više od 3.500 lijekova, a svaki od njih se u nekom trenutku može naći u nestašici. Razlozi za nestašice su brojni; od povećane potražnje uslijed sezonskog porasta oboljenja, problema logističke prirode, poput kašnjenja u isporuci sirovina, pa sve do poteškoća u proizvodnji i složenijih geopolitičkih zbivanja koja mogu utjecati na poslovanje farmaceutske industrije. Sustav upravljanja nestašicama lijekova kontinuirano se unaprjeđuje kako bi se u najkraćem mogućem roku osigurala adekvatna dostupnost potrebnih terapija, vele u HALMED-u.

Koristan, ali nedovoljan

Iz Udruge proizvođača lijekova pri HUP-u poručuju pak kako je riječ o sustavu koji je koristan, ali neće riješiti problem i uzroke nestašica, do kojih dolazi i zbog regulatorno nametnute preniske cijene lijeka koja ne uključuje sve troškove proizvodnje i distribucije te se smanjuje broj proizvođača pojedinog lijeka i povećava rizik od nestašica.

– Sustavno prikupljanje podataka o lijekovima daje informaciju o potrošnji lijekova, no ne rješava problem nestašica koje primarno nastaju zbog manjka proizvodnje. I na našem tržištu, kao i u ostalim zemljama, zamjetno je da se veći broj generičkih lijekova povlači nego što se novih lansira na tržište. Iako su razlozi složeni, jedan od ključnih problema je regulirani način formiranja cijena generičkih lijekova, koje proizvođači ne formiraju sami, nego je određuju državne agencije.

Neki se lijekovi, prije svega iz ekonomskih razloga, zauvijek povlače s tržišta, a događa se da se pojedini proizvođač u cijelosti povuče s nekog tržišta, posebice malog kakvo je i hrvatsko. U takvom okruženju, sve je manje mogućnosti korištenja zamjenskih lijekova.

– Vjerujemo da će europski i nacionalni zakonodavci prepoznati priliku da se novim regulativama unaprijedi dostupnost lijekova i olakša pristup lijekovima, da će nakon isteka patenata generički lijekovi biti brže dostupni pacijentima te da će se uvesti mehanizmi boljeg upravljanja nestašicama lijekova na EU razini, poručuju proizvođači lijekova.