Priča iz života

Kameni spomen bezvremenskoj ljubavi. Kudin most najstariji je očuvani prijelaz preko rječice Krupe

Marin Smolčić

U ovoj godini je do sad Kudin most vidjelo više od 10 tisuća izletnika, većinom stranaca



O rječici Krupi šira javnost zna vrlo malo. Tek toliko da ova, 11 kilometara duga kraška ljepotica, izvire u Bukovici i nakon 19 slapova biserno čista i hladna rijeka stvara veličanstveni Krupin buk (vodopad) i postaje desna pritoka rijeke Zrmanje.


Spomenik kulture


Na Krupi se kod sela Golubić otvaraju iznenađujući vidici na modrozelenu Krupu i na njezinu sedrenu barijeru zvanu Deveterac. Deveterac je dobio ime po devet sedrenih kaskada koje završavaju visokim slapom blizu kojeg stoji Kudin most. Ovaj je most najstariji očuvani prijelaz preko Krupe, a izgrađen je u suhozidu, na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće. Sastoji se od 12 lukova izrađenih od sedrenih blokova i isto toliko kamenih stupova. Most je preventivno zaštićen kao spomenik kulture, a o njemu skrbi Park prirode Velebit. Nastao je kao spomenik jedne bezvremenske ljubavi. Stoljeća su prošla pa se zaboravilo ime mladića Kude i njegove djevojke do sastanka s kojom je morao prelaziti rijeku. Ostale su samo pretpostavke da je prijelaz preko Krupe bio povremeno životno opasan zbog bujica uzrokovanih jakom kišom i naglim topljenjem snijega u Velebitu. Ljubav je bila toliko jaka da je Kuda odlučio izgraditi most do svoje izabranice i što naumio, to i izvršio. Tako kaže legenda, a današnjica kaže – ukoliko još ove godine namjeravate prijeći Kudin most, mjesec studeni se tretira kao »pet do dvanaest« jer jesenske kiše često podignu razinu Krupe do te mjere da je prijelaz preko rijeke nemoguć. Savjetovao nam je to ravnatelj Parka prirode Velebit Mario Šaban.





– Dužina izletničke staze preko Kudinog mosta je 1,6 km, dok obilazak traje oko dva sata. Posjetiteljima su jednako atraktivni individualni ili grupni posjeti. To je planinarska staza, propisno označena i markirana, s četiri interpretativne ploče. Rijeka Krupa izvire pod južnim obroncima Velebita, nedaleko zaseoka Mandići, iz dva krška vrela. Povremeno teče kroz duboke usjeke u stijenama. U jednom dijelu teče kanjonom od 50 metara u smjeru zapada. Prije kanjona u nju se ulijeva pritoka Orovača, kaže Šaban.


Mlinovi na Krupi


Otprilike na polovici cjelokupnog toka rijeke, u nju se ulijeva pritok Krnjeza. Na rijeci postoji 19 slapova, od kojih većina svojom visinom, oblikom i razvedenošću spadaju u najljepše hrvatske slapove. Najpoznatiji je slap Deveterac, koji je ime dobio po devet sedrenih kaskada koje završavaju slapom visokim 13 metara.


– Lokalno stanovništvo Krupu je već kod izvora iskoristilo za pokretanje mlinova i navodnjavanje vrtova. Jedan od najpoznatijih mlinova je tzv. Urošev mlin, koji je još u službi, iako je izgrađen 1913. godine. Zatim slijedi Panin buk nakon kojega se kanjon u području Veliča luke blago spušta, ali samo nakratko. Već kod vrha Punta, koji se oštro zario u Krupu primoravši je da svojim tokom opiše gotovo polovicu kruga, kanjon ponovo doseže zavidnu visinu stisnuvši rijeku stijenom podno Babinog grada u uzak tjesnac u kojem su se zaredala tri slapa od kojih su krajnji 12 metarski Babin slap i 8 metara visok Dragičevića buk. Ispod Dragičevića buka Krupa tvori slikovite izdužene sedrene pragove, pada preko još dva manja slapa, te na kraju utječe u Zrmanju. Rijeka Krupa je posebnost koju još nisu otkrili mnogi posjetitelji. Dužina Kudinog mosta iznosi 107 metara. U ovoj godini je do sad Kudin most vidjelo više od 10 tisuća izletnika, većinom stranaca, pojašnjava ravnatelj Mario Šaban.


Tijekom obilaska mosta mnoge djevojke i supruge danas pitaju svoje muževe i dečke »bi li za našu ljubav i ti sagradio rukama most i tako se viđao sa mnom«? Ovakva pitanja obično ostaju bez odgovora.


Hvala časnim sestrama


Manastir Krupa i crkva Uspenja Bogorodice je manastir Srpske pravoslavne crkve na području istoimenog naselja, uz desnu obalu rijeke Krupe. Upisan je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao zaštićeno kulturno dobro. Manastir već desetljećima ima vrlo bogati muzej-riznicu sa stotinama neprocjenjivih artefakata umjetničke vrijednosti, ukrasa optočenih dragim kamenjem i plmenitim kovinama. Kada se 1995. godine dogodila VRO Oluja, prve su u duhu ekumenzima reagirale časne sestre iz obližnjeg Zadra. Pred ulazna vrata opustjelog manastira danonoćno je stražarila vojna policija. Časne sestre su popisale i spremile sva neprocjenjiva bogatstva i nakon povratka kaluđera i monahinja organizirale povratak svih vrijednosti u manastir Krupa.