Pitanje manipulacije metalnim otpadom u riječkoj luci danas će se prvi put naći pred aktualnim sazivom Županijske skupštine koja time nastavlja inicijativu službeno pokrenutu početkom proljeća 2024. godine kao svojevrsni oblik pritiska i nastojanja da se kod pretovara ovog tereta, scrapa, praktički u samom centru Rijeke, takoreći preko puta riječke bolnice, čim više ograniči negativan utjecaj na ljude i okoliš.

Tako je nadležnom županijskom Upravnom odjelu stavljeno u zadatak da periodički, a najmanje dva puta godišnje, traži od Lučke uprave Rijeka i Luke Rijeka izvješće o poduzetim mjerama kako bi se daljnja manipulacija metalnim otpadom u luci Rijeka provodila na ekološki i zdravstveno prihvatljiv način.

Iz ovogodišnjih izvještaja koje su u Županiju stizale iz Lučke uprave i Luke Rijeka, vidljivo je da je u odnosu na prethodno razdoblje prekrcajni kapacitet spornog tereta na Praškom pristaništu smanjen s 250.000 na 150.000 tona.

Ipak, najveća očekivanja kod svih onih koje uznemirava već sam pogled na brdo metalnog otpada u riječkoj luci, a takvih je mnogo, pobuđuje najavljeni projekt Lučke uprave Rijeka vezan uz uređenje i proširenje Praškog pristaništa koj podrazumijeva da lokalitet mora biti očišćen od starog željeza.

Uz to, projekt novog Praškog pristaništa uključuje i ro-ro rampu, »pa se vjerojatno navedeni prostor više nikad ne bi koristio za ukrcaj starog željeza«, zaključuje se u dopisu Lučke uprave Rijeka iz rujna prošle godine.

Izgradnja nove obale

– Što se tiče dinamike realizacije projekta proširenja Praškog pristaništa, krajem prošle godine predani su dokumenti za ishođenje građevinske dozvole koju očekujemo u skorije vrijeme.

Projekt je prijavljen na EU fondove putem programa CEF, a odgovor je li projekt prihvaćen za financiranje trebao bi uslijediti do srpnja ove godine.

Ukoliko sve bude u redu, početak radova očekuje se početkom 2026. godine, navodi se u dopisu Lučke uprave Rijeka Primorsko-goranskoj županiji, odnosno nadležnom Upravnom odjelu za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, početkom svibnja ove godine.

S obzirom na to da se u materijalima za Županijsku skupštinu ne raspolaže recentnijim informacijama po ovom pitanju, od ravnatelja Lučke uprave Rijeka Denisa Vukorepe htjeli smo čuti stoji li ovaj projekt još uvijek na istoj planiranoj dinamici, drugim riječima je li osigurano financiranje.

Prema njegovim riječima, projekt je u potpunosti pripremljen, međutim, s obzirom na buduću namjenu Praškog pristaništa, pitanje njegovog (su)financiranja preusmjereno je prema novim raspoloživim izvorima iz EU fondova.

Podsjećajući kako će zahvati na ovom dijelu riječke luke podrazumijevati izgradnju nove obale u dužini od 345 metara, koja će povezati kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali i Visinov gat, uz uređenje zaobalja u novo operativno područje od oko 50.000 četvornih metara, čime će se osigurati novi višenamjenski terminal s dubinom mora od 20 metara uz obalni zid, Vukorepa navodi kako je 2026. godina, kao već proklamirani rok za početak realizacije, i dalje u igri.

Tijekom prve polovine iduće godine trebalo bi se zatvoriti pitanje financiranja uz pomoć EU novca, nakon čega bi bio otvoren put da se do konca iduće godine krene i s radovima, kaže Vukorepa.

Važan prihod

S obzirom na istup bakarskog gradonačelnika Tomislava Klarića na pretposljednjoj Skupštini PGŽ-a, koji je iznio bojazan o mogućoj dislokaciji metalnog otpada na koncesijsko područje Luke Rijeka u Bakru, ravnatelj Vukorepa decidirano negira takvu opciju.

– Potpuno krivo. Nitko nikad nije razmatrao takvu mogućnost, decidiran je Vukorepa, vrlo jasno dajući do znanja da teret starog željeza u Bakru završiti – neće.

S obzirom na planove Lučke uprave Rijeka vezanim uz Praško pristanište, predsjednika Uprave Luke Rijeka Duška Grabovca priupitali smo što planiraju sa scrapom u riječkoj luci.

Ponavljajući kako ovaj teret i dalje predstavlja važan i stabilan dio prihoda u poslovanju Luke Rijeka, Grabovac izričito kaže kako ga se nemaju namjeru odreći.

Uostalom, dodaje on, ta vrsta tereta nezaobilazan je dio segmenta poslovanja brojnih europskih luka, od Skandinavije do Mediterana.

Pozdravljajući planove Lučke uprave o uređenju i proširenju Praškog pristaništa, Grabovac ukazuje na otvorene mogućnosti koje ovime dobiva Luka Rijeka, počevši od povećanja prostora za manipulaciju, odnosno pretovar automobila, tereta koji se nakon dugo vremena sredinom ove godine polako počeo vraćati u riječku luku.

S obzirom na Vukorepine najave o početku radova na uređenju Praškog pristaništa u idućoj godini, Grabovac kaže kako još nemaju definiran opcijski plan kuda sa starim željezom.

Po pitanju terminala u Bakru, Grabovac samo navodi da u ovom trenutku na tom lokalitetu nisu niti spremni za prihvat takve vrste tereta.

– Bilo bi neodgovorno i nezahvalno prejudicirati stvari unaprijed, na principu »što će biti, kad će biti«. To je pitanje poslovne odluke koju ćemo donijeti u danim okolnostima i trenutku, zaključio je Grabovac.

Tri metra od mora

Prema posljednjim izvješćima Lučke uprave i Luke Rijeka kojima će se danas baviti županijski vijećnici, ističu se poboljšanja koja su napravljena u proteklom razdoblju.

Lučka uprava tako navodi kako kontinuirano upozorava koncesionara, slijedom čega se teret scrapa odmaknuo tri metra od obalnog ruba i dalje od skladišta koje je zaštićeno kulturno dobro, da je naloženo ograđivanje dijela gdje se starim željezom manipulira, kao i da su koristili mogućnost uskraćivanja prolaza tereta kroz željeznička vrata na lučko područje što je, kako ističu, dodatno pridonijelo smanjivanju količine tereta.

Pozivaju se i na provedena mjerenja kvalitete zraka prošle godine na samom lokalitetu, slijedom kojih su »vrijednosti svih praćenih parametara kvalitete zraka bile niže od graničnih vrijednosti za cijelo razdoblje mjerenja«.

Taj posao odradila je zagrebačka tvrtka Dvokut ECRO, s kojom je Lučka uprava Rijeka imala ugovor o angažmanu, i ta ispitivanja provedena su u dva navrata, od po sedam dana.

Ove godine posao monitoringa na samom lokalitetu ugovoren je sa županijskim Nastavnim zavodom za javno zdravstvo, od kojeg doznajemo da je prošle godine, s obzirom na posjedovanje ovlaštenja za monitoring lebdećih čestica, bio angažiran od Dvokut ECRO-a kao podizvođač. Aktualnim ugovorom turnusi monitoringa povećani su na četiri puta 14 dana što je, dodaju iz Zavoda, i dalje minimum.

Lebdeće čestice unutar propisanih granica

Monitoring koji provodi Nastavni zavod za javno zdravstvo na svojim mjernim postajama u Krešimirovoj ulici nije ukazao na bilo kakvo prekoračenje graničnih vrijednosti lebdećih čestica u zraku, drugim riječima na području ovih mjernih postaja kvaliteta zraka se i dalje klasificira kao I. kategorije.

No, isto je tako činjenica da su posljednjih nekoliko godina izmjerene količine istaloženih metala – olova, kadmija, arsena, cinka, željeza, bakra – bile više od vrijednosti koje se mjere, primjerice, u okruženju brodogradilišta »Viktor Lenac« ili Inine rafinerije u Urinju, čime se mjerna postaja u Krešimirovoj, premda unutar propisanih graničnih vrijednosti, svrstala u lokaciju s najvećim zagađenjem u Primorsko-goranskoj županiji s obzirom na količinu istaloženih metala, što se dovodi u nedvojbenu vezu s manipulacijom metalnog otpada na prostoru riječke luke.

Nema radioaktivnih elemenata

Lučka uprava Rijeka u svom očitovanju Županiji opovrgnula je da u metalnom otpadu ima i radioaktivnih elemenata, na što su još u prošlom sazivu Županijske skupštine aludirali neki vijećnici.

– U pogledu bojazni da su u pošiljkama starog željeza prisutni radioaktivni elementi za svaku se vagonsku/kamionsku pošiljku vrši mjerenje radioaktivnosti i izdaje zaseban certifikat.

U pogledu broda, za svaki brod izdaje se jedinstvena potvrda od ovlaštene kontrolne kuće da na brod nisu krcane radioaktivne tvari, kao ni drugi opasni materijal, naveli su iz Lučke uprave, a kao dokaz tim svojim navodima priložili su i recentnije certifikate koje je tvrtka Ce-za-r dobila za kamione, tri kompozicije vlaka, kao i primjer jedinstvene potvrde za brod.