Brod “LNG Croatia” vratio se jučer u Omišalj, nakon 55 dana tijekom kojih su u Turskoj na brodu bili izvedeni radovi na ugradnji i implementaciji novog modula za uplinjavanje, kao i radovi potrebni za obnovu brodskih svjedodžbi.

Radovi na povećanju kapaciteta izvedeni su u brodogradilištu Kuzey star, u Tuzli, predgrađu Istanbula na azijskoj strani, čime je nominalni kapacitet hrvatskog LNG terminala udvostručen, na 6,1 milijardi kubičnih metara prirodnog plina godišnje.

Brod je uspješno privezan na Terminalu za ukapljeni prirodni plin (LNG) u Omišlju, a prema najavljenom iz tvrtke LNG Hrvatska sada traju provjere i testiranja uoči puštanja terminala u komercijalni rad, predviđenog za 26. listopada.

Radovi bez problema

Ivan Fugaš, direktor LNG Hrvatske kaže kako će do tada trajati pripremne radnje.

– Brod “Gaslog Greece” s teretom plina već je na sidrištu ispred terminala. On će pristati na terminal u srijedu te će iskrcati manji dio tereta potreban za testiranje rada svih sustava, a zatim se vratiti na sidrište.

Bude li sve u redu, kako očekujemo, isti brod će ponovo pristati na terminal u nedjelju, 26. studenog, kada će iskrcati teret za komercijalne svrhe.

Radovi u Turskoj prošli su u redu, nije bilo nikakvih problema, ali ipak moramo testirati sve sustave kako bismo bili sigurni da terminal može raditi na potpuno učinkovit i siguran način, rekao je Fugaš.

Novi modul za uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina proizvela je tvrtka Wartsila Gas Solutions, po cijeni od 23 milijuna eura, u kineskom brodogradilištu Nantong CIMS Sinopacific, dok je posao ugradnje, vrijedan 14,6 milijuna eura, nakon provedenog javnog natječaja, dobila turska tvrtka Kuzey Star Shipyard.

Za nabavu i ugradnju elektroenergetske opreme za integraciju broda LNG Croatia s modulom i pratećom opremom bila je odabrana ponuda zagrebačke tvrtke S.C.A.N., vrijedna dva milijuna eura.

Navedeni radovi uključivali su transport modula, ojačanje konstrukcije broda za njegov prihvat i ugradnju, te spajanje novog sustava uplinjavanja s već postojećim na brodu.

Novi modul u potpunosti je integriran s postojećim brodskim sustavima za proizvodnju, odnosno uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina i njegovu isporuku u transportni sustav, te sigurnosnim i ostalim brodskim sustavima.

Modul je ugrađen u doba godine kada je najmanja potražnja za prirodnim plinom pa je time na minimum smanjen utjecaj na ovogodišnji promet terminala, a kao i već postojeći sustav uplinjavanja na “LNG Croatiji”, za zagrijavanje ukapljenog prirodnog plina koristit će toplinu morske vode.

LNG terminal u Omišlju / Foto Arhiva NL

Stvarni kapacitet

Kapacitet uplinjavanja LNG terminala na Krku time je nominalno udvostručen, na već spomenutih 6,1 milijardi kubičnih metara prirodnog plina godišnje, no stvarno povećanje kapaciteta događat će se postupno, kroz narednih nekoliko godina, kako se budu gradili novi kapaciteti transportnog sustava Plinacroa i interkonekcije prema susjednim tržištima.

Za ovu plinsku godinu, stvarno povećanje će iznositi 0,7 milijardi kubičnih metara prirodnog plina, od čega je najveći dio, prema informacijama iz LNG Hrvatske, već zakupljen.

Novi kapacitet uplinjavanja prirodnog plina od 6,1 milijardi kubičnih metara godišnje više nego dvostruko premašuje ukupnu potrošnju ovog energenta na domaćem tržištu, a kada se tome doda da Hrvatska, unatoč padu proizvodnje na nalazištima u sjevernom Jadranu, i dalje iz vlastitih ležišta proizvodi gotovo dvadeset posto od ukupne potrošnje, jasno je da je proširenje kapaciteta LNG terminala na Krku namijenjeno prvenstveno izvozu plina na okolna tržišta.

Tako će se, s najavljenom izgradnjom plinovoda Bosiljevo – Sisak, duljine 101 kilometar, i Sisak – Kozarac, dugog 21 kilometar, mogućnosti korištenja kapaciteta LNG terminala na Krku prema Sloveniji povećati na 1,5 milijardi kubičnih metara.

Još veće povećanje izgradnjom ovih plinovoda i pripadajućih interkonekcija bit će prema Mađarskoj, prema kojoj će biti moguća otprema čak 3,5 milijardi kubičnih metara prirodnog plina godišnje.

Energetsko čvorište

Kada se izgrade i planirani transportni kapaciteti prema BiH, LNG terminal na Krku mogao bi doći praktički do punog kapaciteta od 6,1 milijardi kubičnih metara prirodnog plina godišnje, a Hrvatska, od zemlje koja je bila na kraju opskrbnih lanaca u važno energetsko čvorište, posebno ostvare li se planovi i namjere o opskrbi dijela tržišta Austrije i Bavarske plinom preko Omišlja i Plinacrovih plinovoda.