Nuklearna elektrana Zaporižja, koju Rusija drži pod svojom kontrolom na rubu je havarije, i predstavlja opasnost za cijeli svijet, ustvrdio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tražeći od međunarodne zajednice da hitno iznađe rješenje. Naime, dalekovodi kojima se dovodila struja pogonu za hlađenje nuklearnog reaktora već su danima u prekidu, srušeni bombardiranjem, a njihov popravak u ovom je trenutku, zbog opasnosti od granatiranja i snajpera, nemoguć. Hlađenje sada ovisi o generatorima, a oni nisu predviđeni za dugotrajan rad. Neki od generatora već su stali s radom i samo je pitanje vremena kada će situacija eskalirati, kaže ukrajinska strana.

Sigurnija od Černobila

– Ono što se događa u elektrani Zaporižja protivno je postulatima Međunarodne komisije za nuklearnu energiju IAEA, ali i pravilima Ženevske konvencije. Vrlo je neodgovorno od ruske strane na koji način se odnose prema nuklearki koja je već dugo u postupku hladnog gašenja. Od šest reaktora pet ih je odmah ugašeno, šesti je proizvodio struju za hlađenje reaktora koji se gase, no sada je i on u procesu gašenja. Nuklearka je ovisila o dobavi električne energije putem dalekovoda, i to onih koji dolaze s ukrajinske strane. Rusija je to presjekla nastojeći integrirati Zaporižju u elektroenergetski sustav Rusije, kaže za naše novine dr. Tonči Tadić, nuklearni fizičar s Instituta »Ruđer Bošković«.

Kako tvrdi, veliki problem ovoga trenutka leži i u činjenici da u nuklearnoj elektrani u Zaporižju sada nema dovoljno stručnih ljudi. Naime, velika većina fizičara Ukrajinaca je otjerana s posla gotovo istoga trenutka kada su Rusi njome ovladali. No Moskva nije dovela nove eksperte već se oslonila na nekolicinu stručnjaka Rusa koji su tamo i prije radili. Što nije dovoljno da se osigura ispravan i pravilan rad nuklearne elektrane smještene na okupiranom dijelu Ukrajine. Ujedno, Zaporižja je u gotovo neposrednoj blizini bojišnice na kojoj se vode ratne operacije.

Nuklearna elektrana Zaporižja konstrukcijski je puno sigurnija od znatno poznatijeg i petstotinjak kilometara udaljenog Černobila u kojem se 1986. odigrala do sada globalno najgora nuklearna havarija. Naime, Zaporižja, za razliku od Černobila je tip nuklearke koji se zasniva na VVER sustavu, odnosno reaktorima s vodom pod pritiskom, te strukturama koje sprječavaju curenje radijacije. Reaktori su ujedno i zaštićeni debelim metalnim i betonskim kupolama koje svojom snagom mogu izdržati i izravan udarac zrakoplova. Ukoliko bi i došlo do topljenja jezgre, ove sigurnosne mjere vjerojatno bi zadržale radioaktivni materijal unutar cijele strukture.

– Za gorivo ne znamo nalazi li se u jezgri reaktora ili bazenu za hlađenje, no bilo bi logično da je prebačeno u bazene za hlađenje čiji je toplinski kapacitet prilično velik. U tom slučaju nije problem da bazeni ostanu bez hlađenja nekoliko dana, ne bi se ništa dogodilo. Pa čak i da dođe do havarije, ne bi se ponovio Černobil već bi situacija prije nalikovala na situaciju kakva se dogodila prije nekoliko godina u Fukushimi, kaže za naše novine dr. Davor Grgić, predsjednik Hrvatskog nuklearnog društva.

Rusija: Sve u redu

Zaporižja je jedan od najvrednijih strateških ciljeva u Ukrajini koji su ruske snage zauzele odmah po izbijanju otvorene invazije. Naime, zbog njenog položaja i relativne blizine okupiranog Krima, Zaporižja je, po planovima Moskve, trebala preuzeti ulogu glavnog proizvođača električne energije za Donbas, Krim i ostala okupirana područja Ukrajine koje je Rusija prije nekog vremena i službeno pripojila. No nakon gotovo četiri godine rata, ali i upitnog održavanja, njeno ponovno pokretanje u punom kapacitetu biti će vrlo teško, ako ne i nemoguće.

– Ponovno pokretanje Zaporižja i njeno stavljanje u rad bit će vrlo težak zadatak i pitanje je hoće li tako nešto uopće biti moguće, kaže Tadić.

U svakom slučaju, Zaporižja je sada vrlo osjetljivo pitanje i jedan od gorućih prioriteta u odnosima Ukrajine i Rusije. No sreću u nesreći predstavlja i činjenica kako do ozbiljnije katastrofe koja bi imala reperkusije po cijeli svijet, kao što je bio slučaj prilikom havarije u Černobilu prije nešto manje od četiri desetljeća, vjerojatno neće doći. Kako kaže Tonči Tadić, ne samo da je Zaporižja konstrukcijski sigurnija od Černobila, koji je smješten u relativnoj blizini Kijeva, već i jezgre reaktora sada ne rade svojim punim kapacitetom budući da su u procesu hlađenja. Čime je i energija koja se stvara, znatno manja nego li je 1986. oslobođena u havariji Černobila koji je bio u punoj snazi.

O navodima kako se nuklearka nalazi pred havarijom oglasila se i ruska strana koja je kratko ustvrdila da je situacija u Zaporižju pod potpunom kontrolom i da nema nikakve opasnosti.

Grossi: Neodrživa situacija na duže staze

O pitanju sigurnosti ugrožene nuklearke oglasio se i direktor IAEA-e Rafael Grossi, čiji su inspektori i osobno prisutni u Zaporižju.

– U ovome trenutku nuklearna elektrana opstaje zahvaljujući generatorima koji su posljednja linija obrane, i nema neposredne opasnosti dok god generatori rade. No jasno je da ovakva situacija nije održiva i ne može dugo trajati, ustvrdio je Grossi napominjući kako nuklearna havarija ni jednoj strani ne bi donijela ništa dobro te kako IAEA pokušava iznaći rješenje kojom bi se nuklearka ponovo spojila na elektroenergetsku mrežu.