Iako ne postoji službeni prijevod riječi ageizam, njegove posljedice itekako su prisutne u Hrvatskoj. To su stereotipi i predrasude vezane uz nečiju dob, a mogu dovesti i do diskriminacije. Ageizam pogađa i mlade i starije, ovisno o situaciji.

Povodom Međunarodnog dana starijih osoba koji se obilježava upravo 1. listopada svake godine, fokus stavljamo upravo na starije osobe, objavili su iz ureda Pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter.

Znakovi i posljedice ageizma

Dob je jedna od prvih karakteristika koju uočimo na osobi, a kada ona negativno utječe na nečije stavove i ponašanja, možemo govoriti o tzv. ageizmu. On može biti usmjeren i na mlade i na starije, može biti svjestan ili nesvjestan, a može biti vidljiv u postupanju i pojedinaca i institucija, dakle u propisima i praksama. Bez obzira na što se odnosi, posljedice ageizma mogu biti ozbiljne.

Stereotipi i predrasude prema dobi mogu dovesti i do diskriminacije, što utječe i na tjelesno i mentalno zdravlje te dovodi do povećane društvene izolacije i usamljenosti, veće financijske nesigurnosti i smanjuje kvalitetu života. Za početak postavite sebi jednostavno pitanje – kada ste zadnji put imali kontakte s majkom i ocem, bakom i djedom, nazvali ih telefonom ili pozvali na ručak?

Pojam ageizam (eng. ageism) osmislio je 1969. Robert Butler, prvi ravnatelj Nacionalnog instituta za starenje SAD-a. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), ageizam su stereotipi (kako razmišljamo), predrasude (kako se osjećamo) i diskriminacija (kako se ponašamo) usmjereni prema nekome zbog njihove dobi. WHO objašnjava kako se ageizam pojavljuje kad se ljude kategorizira i dijeli na osnovi dobi i na način koji im uzrokuje štetu, nepogodnosti i nepravdu, s mogućom posljedicom narušavanja ideje međugeneracijske solidarnosti.

Foto: Pexels / Ivan Samkov

Europska mreža tijela za jednakost (Equinet) navodi da ageizam daje (prevelik) značaj nečijoj dobi, odnosno djeluje tako da zbog njega umanjujemo nečije sposobnosti, mogućnosti, ambicije i vrijednost  (samo) na temelju toga koliko imaju godina.

Ageizam može dovesti i do diskriminacije na temelju dobi, koja je zabranjena Zakonom u suzbijanju diskriminacije, pri čemu osnova dobi često može biti povezana i s rasom, spolom, invaliditetom i drugim osnovama. No, za zaštitu prava velika je razlika radi li se o dobnoj diskriminaciji, kada je moguće potražiti pravnu zaštitu, ili o ageizmu u obliku predrasuda i stereotipa za koje nije predviđena pravna zaštita. Protiv svega toga potrebno se boriti kroz javne politike, prvenstveno obrazovanje, kao i interakcijom različitih dobnih skupina, ali i javnim osudama tih pojava, apeliraju iz ureda Pučke pravobraniteljice. Prisutnost ageizma potvrđuje i „Istraživanje o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i pojavnim oblicima diskriminacije“ ureda Pučke pravobraniteljice iz 2022. godine. Ono je pokazalo da 24% građana smatra da su starije generacije puno manje sposobne od mlađih. No, pozitivno je što broj ljudi koji dijele ovu predrasudu opada, pa je tako tu predrasudu dijelilo 29% građana u prethodnom valu istraživanja, koje je provedeno 2016. godine.

Foto: Pexels / Andrea Piacquadio

 Kako reagirati na ageizam?

Stereotipima, predrasudama i diskriminaciji potrebno se suprotstaviti, a to je moguće učiniti na više načina, ovisno o čemu se točno radi. Reagirati na stereotipe i predrasude je moguće i kada ih doživimo ili im svjedočimo: osvijestiti osobu koja ih širi da ima neopravdano negativan stav prema nama/nekome drugome samo zbog naše/njihove dobi. Reagirati je svakako potrebno i kada je u pitanju diskriminacija, kao Ustavom i Zakonom o suzbijanju diskriminacije zabranjeno postupanje. Ovdje možete doznati kako je prepoznati, a reagirati možete na više načina – potužiti se pučkoj pravobraniteljice, potražiti besplatnu pravnu pomoć, savjetovati se s odvjetnikom prema svom izboru ili obratiti se sudu.

Za sustavniji odgovor na ageizam i dobnu diskriminaciju potrebno je donositi i provoditi kvalitetne javne politike (zakone, strategije, planove). Potrebno je i educirati građane o ljudskim pravima i jednakosti, od najmlađe dobi, kao i kroz različite edukativne i međugeneracijske aktivnosti njegovati empatiju, međugeneracijsku solidarnost i poticati interakciju između različitih skupina društva i različitih generacija, što uvelike može pomoći u smanjivanju predrasuda i stereotipa.

Ovo su i ciljevi brojnih preporuka iz izvješća pučke pravobraniteljice od kojih posljednje, Izvješće za 2024. godinu, možete pronaći ovdje. U njemu se nalaze i poglavlja „Prava starijih osoba“, „Mladi“ i „Diskriminacija temeljem dobi“, ističu iz Ureda pučke pravobraniteljice.