PUNAT – Po jedanaesti su put na projektu Punat Sea Art otvoreni um, vizija i vrijedne ruke bili nit vodilja studentima akademija primijenjenih i likovnih umjetnosti te drugih fakulteta iz Rijeke, Osijeka, Beograda i Zagreba. Svojim su znanjem, talentima i vrijednošću doradili prošlogodišnju skulpturu »45. paralela« koja se nalazi u obližnjem gradskom parku blizu rive.

Temelj ove umjetničke kolonije postavila je akademska slikarica i likovna pedagoginja Alma Dujmović, pobornica morskih prizora, čiji motivi žive još i danas. »Vođe« kolonije za dane projekta bili su profesor i umjetnik Boris Roce, profesor metodike keramike s Učiteljskog fakulteta u Beogradu Boris Bogdanović te gostujući umjetnik, poznati akademski slikar i riječki muralist Edi Gustin. U ovogodišnjem je Punat Sea Artu novitet mural koji je Gustin sam izradio prema skicama studenata. Prema riječima direktora Turističke zajednice općine Punat Branka Karabaića, mural je trajni vizualni znak koji ostaje u prostoru, a pri tom se koristila dugotrajna boja u spreju koja može trajati i do petnaest godina. Budući da se mural izvodio na privatnoj površini, organizatori su morali dobiti suglasnost više vlasnika.

Edi Gustin ispred zida na kojemu je nastao mural / Foto Matea JURČIĆ

Specijalna glina

Da umjetnost nije dostupna samo za »uglađene prostore«, govori galerija Toš s trenutačnom izložbom autorice Marije Volkmer. Sama se galerija, u dane Punat Sea Arta, preobrazila u »živi kotao procesa«, od skica do pečenja keramičkih ploča, gdje su posjetitelji mogli sve to izravno promatrati i biti dio toga.

– Studenti su se odlično snašli u izazovima koje im je mentor postavio. Radni proces počinjao je izradom skica, koje su se zatim modelirale u glini. Nakon oblikovanja, glina je trebala proći fazu sušenja prije prvoga pečenja, koja traje oko 6 do 7 sati. Zatim je slijedilo bojenje glazurama koje se pri drugom, kraćem pečenju pretvaraju u staklo. Koristila se specijalna glina otporna na temperaturne šokove, a završni radovi uključivali su postavljanje skulpture na predviđenu lokaciju – detaljno je opisao profesor Roce.

Ovogodišnji je projekt pokazao kako se tehnologija može kreativno primijeniti u umjetnosti, spajajući znanost, dizajn i ručni rad u jedinstvenu edukativnu i estetsku cjelinu. Studenti su se bazirali na morskim motivima koristeći staru japansku tehniku »raku«.

– Studenti su se birali prema kriterijima koji su uključivali komunikativnost, prilagodljivost uvjetima rada izvan ateljea, spremnost na eksperimentiranja i rad izvan »komfort zone« – rekao je Bogdanović.

Boris Bogdanović s beogradske Akademije / FOto Matea JURČIĆ

Poticanje promocije

Osim murala, cilj je bila dorada prošlogodišnje skulpture izrađene od istarskog kirmenjaka, teške oko 3,5 tone, koja prikazuje 45. paralelu geografske širine, s namjerom da domaćim i stranim gostima približi i osvijesti činjenicu da ona prolazi upravo kroz Punat.

Direktor TZO-a Punat Branko Karabaić / Foto Matea JURČIĆ

– Time se dodatno potiče promocija i marketinški potencijal mjesta, stvarajući dojam povezanosti s globalnim geografskim koordinatama. Punat će tako brojiti ukupno tri simpatična »photo pointa«, primamljiva za selfije, fotografije i dugotrajne uspomene gostiju – napomenuo je Branko Karabaić.

Uz kameni dio, skulptura uključuje i pečenu keramiku u plavoj boji, koja se dodatno lijepila posljednjeg dana rada. U skoroj se budućnosti planira i postavljanje rasvjete koja će dodatno naglasiti estetsku vrijednost i simboliku cijelog umjetničkog djela.

“Vođa” kolonije profesor Boris Roce / Foto Matea JURČIĆ

Nova inspiracija

Inspiracija se crpila odasvud. Studentice Saša Malbaša i Isidora Marinković iz Beograda istaknule su da je Punat miran i usporen, s prekrasnim plažama. Ideje su pronašle u obali i pričama mještana i ukazale na to kako rad izvan ateljea traži više prilagodbe i fokusa, ali donosi slobodu i novu inspiraciju, dok se Mari Rodin, studentica biologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, više vodila organskim primjerima i idejama.

Šećer na kraju ovogodišnje umjetničke kolonije bio je spomenuti mural, umjetnički rad izveden sprejom timskoga rada studenata i Edija Gustina, u nadi da će živjeti još godinama. Taj zid, nekada običan, sada nosi linije, tragove spreja rasute u kreativnom zanosu.