U ponoć završava javni poziv za predsjednika Vrhovnog suda, objavljen u Narodnim novinama 4. srpnja, ali već se sada zna da će Državno sudbeno vijeće uskoro vjerojatno morati raspisati i treći javni poziv.

Naime, sutkinja zagrebačkog Županijskog suda Sandra Artuković Kunšt, koja je bila prijedlog predsjednika Zorana Milanovića, ali u Saboru krajem lipnja nije dobila podršku većine zastupnika, očekivano ovaj put nije DSV-u poslala svoj životopis i program rada. Znači to da Milanović neće imati kandidata.

U Uredu predsjednika rekli su nam da Milanović ostaje kod najave da neće predložiti nikoga osim zamjenice ministra pravosuđa u svojoj Vladi.

Politička pobjeda

Čim predsjedniku Republike DSV idućih dana dostavi sve pristigle prijave, ako će uopće itko sudjelovati u javnom pozivu, Milanović može odmah objaviti da nikoga neće predložiti Saboru jer nitko ne zadovoljava njegove kriterije.

Nema smisla da od Opće sjednice Vrhovnog suda i saborskog Odbora za pravosuđe traži mišljenje, a unaprijed zna da niti jednog od prijavljenih neće predložiti.

Dakle, DSV bi možda već sljedeći tjedan mogao ponoviti javni poziv, koji bi onda trajao do sredine rujna. S obzirom na to da je Sandra Artuković Kunšt poslušala nedavni savjet premijera Andreja Plenkovića da se više ne kandidira jer je parlamentarna većina, bez čijih glasova ne može biti izabrana, neće nikad podržati, izvjesno je da se neće prijaviti ni na treći javni poziv. Stoga bi i on mogao okončati neuspjehom i upitno je kada će Vrhovni sud dobiti predsjednika. Nakon smrti Radovana Dobronića, DSV je 10. ožujka sutkinju Gordanu Jalšovečki ovlastio za obavljanje poslova sudske uprave do izbora predsjednika Vrhovnog suda i nije bilo zamišljeno da ona dugo ostane na toj poziciji. No, trenutačno se čini da će njezino imenovanje biti trajnijeg karaktera.

To sigurno ne bi smetalo premijeru, štoviše. Plenković je poznat kao političar koji, iz nekog razloga, na čelu institucija preferira vršitelje dužnosti. Zato bi odgađanje izbora predsjednika Vrhovnog suda zapravo predstavljalo njegovu političku pobjedu. Ali, njemu u prilog ne ide to što se paralelno odvijaju i razgovori o rekonstrukciji hrvatske diplomatsko-konzularne mreže, u koje su uključeni dužnosnici niže razine iz Vlade i Ureda predsjednika.

Nije se Plenković dosad uzbuđivao zbog činjenice da je posljednji hrvatski veleposlanik, dogovorom njega i Milanovića, imenovan još u veljači 2020. U veleposlanstva koja je veleposlanik napustio ili je umro, poslao bi privremenog otpravnika poslova i to nekako funkcionira.

Je li, međutim, predsjednik Vlade spreman još godinama promatrati urušavanje hrvatskih diplomatskih predstavništava? Možda ipak nije, a ništa ne može napraviti mimo Milanovića, sukladno Ustavu sukreatora vanjske politike. I ta bi onda okolnost mogla spojiti dva procesa, izbor predsjednika Vrhovnog suda i popunjavanje 89 mjesta u veleposlanstvima i konzulatima.

Valja u tom kontekstu podsjetiti na izjavu predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića iz druge polovine lipnja, kojom je nagovijestio što bi se moglo dogoditi u postupku biranja Dobronićevog nasljednika.

Isprazna forma

– Treba nam kandidat koji ima stručnu težinu, koji je politički prihvatljiv saborskim zastupnicima ne samo vladajuće većine. Bilo bi dobro da se postigne i širi konsenzus. Potrebno je ipak obaviti konzultacije i moj je dojam da je onaj koji je pisao Ustav računao da će se stvari usklađivati, rekao je Jandroković, i dodao da se u ovakvim situacijama »moraju konzultirati i zajedno odluku donijeti predsjednik Vlade i predsjednik Republike«.

Ako je i u vezi predsjednika Vrhovnog suda ključan dogovor Plenkovića i Milanovića, onda je javni poziv potpuno suvišan, tek isprazna zakonska forma. Ali, drukčije, u pravu je Jandroković, jednostavno ne ide. Da bi netko postao predsjednik

Vrhovnog suda, mora uživati povjerenje i predsjednika Republike i većine u Saboru predvođene premijerom. Rješenje je stoga, kako sugerira predsjednik Sabora, da se Milanović i Plenković konzultiraju i pronađu i jednom i drugom prihvatljivu osobu. Najbolje već uoči raspisivanja javnog poziva. Proteklih tjedana, doznajemo, nije između dvojice najviših državnih dužnosnika bilo komunikacije o proceduri izbora predsjednika Vrhovnog suda, a u Uredu predsjednika smatraju da bi prvi korak u tom smjeru trebao učiniti premijer, koji je odbio Sandru Artuković Kunšt.

Predsjedniku se ne žuri

Na Pantovčaku ističu da se Milanoviću ne žuri jer nema nikakve svoje ljude za diplomaciju, a pitanje je bi li on pristao privesti kraju to usuglašavanje dok Plenković i HDZ blokiraju njegovog kandidata za čelnika Vrhovnog suda. U svakom slučaju, odnosi predsjednika Republike i Vlade opet su vrlo zamršeni, ali, što nije nimalo nevažno, nema još ozbiljnijeg javnog sukoba, obje su strane suzdržane.