NOVI VINODOLSKI – Na ovogodišnjem jubilarnom 15. Međunarodnom festivalu klasične glazbe Novi Vinodolski nastupile su dvije hrvatske glazbenice, harfistica Tajana Vukelić Peić i flautistica Lidija Ljubičić. Treba naglasiti da u tijeku svih ovih godina odvijanja festivala, organizator, Umjetnička organizacija ART NOVI, i pogotovo umjetnička ravnateljica Maria Mikulić Štimac, u pripremanju programa Festivala naglasak daju na izbor i raznolikost glazbala koja su zastupljena u programima koncerata. Nakon saksofona i klavira na drugom koncertu, na trećem koncertu slušali smo duo harfe i flaute. Spoj ovih dvaju instrumenata, trzalačkog i duhačkog, rezultirao je ugodnim i kompatibilnim zvukovljem.

Raznolik program

Harfistica Tajana Vukelić Peić, nakon diplomiranja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u razredu prof. Diane Grubišić Čiković, usavršavala se na mnogobrojnim majstorskim harfističkim seminarima. Priređuje solističke i komorne recitale u Hrvatskoj i inozemstvu, a izdvojimo nastupe na Rio Harp Festivalu u Brazilu, u Rimu za Radio Vatikan te na Svjetskom kongresu harfista u Sydneyu i Cardiffu. Redovita je članica uglednih ocjenjivačkih sudova i voditeljica seminara za harfu, a ravnateljica i organizatorica je zagrebačkog harfističkog festivala. Lidija Ljubičić nakon diplomiranja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi V. Košir, magistrirala je u razredu Renate Penezić, a muzicirala je uz Zagrebačku filharmoniju i Zagrebačke soliste. Dobitnica je nagrade »Darko Lukić«, Rektorove nagrade i drugih. S gitaristicom Emom Stein osnovala je duo EmmaLee s kojim nastupa i izvan naše zemlje, a stalna je članica i Zagrebačkog ansambla flauta pod vodstvom R. Penezić.

Raznolik i zanimljiv program dua počeo je »Sonatom u C-duru, BWV 1033« za flautu i harfu velikana baroka Johanna Sebastiana Bacha (1685. – 1750.). Ova opsežna te tematski i ritmički bogata sonata tumačena je sigurno i ujednačeno te je izbrušenim muziciranjem ostvarena stilski osjećajna barokna glazba. Glazbeni opus francuskog orguljaša i skladatelja Gabriela Faurea (1845. – 1924.) je raznovrstan, a zapažena ostvarenja dao je na polju klavirske i komorne glazbe i to na području solo pjesme te ga Francuzi nazivaju »francuskim Schumannom«. Sviranjem njegova djela »Sicilijanska za flautu i harfu« umjerena tempa, pisanog u trodijelnoj mjeri s ukusnom pratnjom harfe, bogatim arpeggima i izražajnim melodijskim kantilenama flaute, umjetnice su svojim pristupom i angažmanom ostvarile lijepu glazbenu kreaciju.

Ljepota japanske glazbe

Talijanski, poglavito operni skladatelj Gaetano Donizetti (1797. – 1848.) u svojim mnogobrojnim glazbeno-scenskim djelima istaknuo se i kao izraziti melodičar, što je pokazao i u dvostavačnoj »Sonati za flautu i harfu u g-molu« izvedenoj u nastavku. Lagani prvi stavak s početnim jasnim glissando uzletom i harmonijama harfe, nastavlja se umiljatom kantilenom flaute, nakon čega slijedi dražestan drugi stavak s razrađenom zajedničkom svirkom raspoloženih interpretkinja. Najpoznatije djelo talijanske harfistice, skladateljice i pedagoginje Alberte Suriani Germani (1920.) je »Partita da antiche danze ed arie«, zbirka obrada talijanskih tema za lutnju iz 17. stoljeća transkribiranih za harfu i objavljena 1953. u Bologni. Stavci Partite, Preludio, Baletto, Pastorale i Gagliarda, solo harfistica T. Vukelić Peić svirala je zaobljenim punim tonom, tehničkom lakoćom i stilski uvjerljivo, a osobito intimnu lirsku atmosferu ostvarila je izvedbom lijepog i prozračnog stavka Pastorale.

Pored golemog klavirskog opusa poljskog skladatelja Frederica Chopina (1810. – 1849.) u kojem se ogleda neiscrpno bogatstvo autorove glazbene romantične fantazije, skladao je i manje drugih djela. Tu spadaju i njegove »Varijacije na Rossinijevu temu za flautu i harfu«. To virtuozno djelo interpretirano je nepogrešivim tehničkim umijećem i agogičkim i dinamičkim majstorstvom. Na pragu impresionizma djelovao je francuski operni skladatelj Jules Massenet (1842. – 1912.) s najpoznatijim operama »Manon« i »Werther«, a iz njegove opere »Thais« čuvene su »Meditacije« koje su doživjele mnogobrojne obrade za razne sastave. U obradi za harfu i flautu čuli smo suptilnu i odnjegovanu izvedbu harfistice Tajane Vukelić Peić i flautistice Lidije Ljubičić. Austrijski harfist, skladatelj i aranžer Josef Molnar (1929. – 2018.), u 23. godini odlazi u Japan započevši tamo dugu i plodnu karijeru oblikujući desetljećima japansku harfističku glazbu putem škola, orkestara, koncerata i mentorstva. Molnar je živio skoro cijelo 20. stoljeće svjedočeći velikim promjenama u glazbenoj izražajnosti. Pritom je uspješno spajao zapadnu i japansku glazbenu kulturu. Skladao je i obradio mnoga djela za harfu i druge ansamble koja se i danas izvode u Japanu. Za kraj koncertne večeri odabrana je njegova »Fantazija na temu japanske narodne pjesme« za flautu i harfu čijih je šest stavaka prožeto japanskim melodijama i ritmovima. Vrlo motivirane solistice muzicirale su sugestivno i dočarale nam mnoge nijanse, osebujnost i rijetku ljepotu i izvornost japanske glazbe.

Slušatelji nisu krili oduševljenje i snažnim su pljeskom nagradili izvedbe darovitog dua Vukelić Peić i Ljubičić. Kao dodatak koncertu izveden je smiren, lirski stavak »Na krilima pjesme« Felixa Mendelssohna Bartoldija.