U četiri europske države – Austriji, Češkoj, Mađarskoj i Slovačkoj, od početka godine zabilježen je značajan porast slučajeva hepatitisa A. Infekcija virusom hepatitisa najviše je pogodila populaciju beskućnika, narkomana i osoba koje žive u lošim sanitarnim uvjetima, i imaju ograničen pristup zdravstvenoj skrbi.

U četiri zemlje potvrđeno je 2.097 slučajeva infekcije hepatitisom A. Samo u Slovačkoj, koja se suočava s porastom broja zaraženih još od kraja 2022., ove je godine potvrđeno 880 oboljelih. U Austriji ih je 87, s tri smrtna slučaja, a u Češkoj 600, mahom djece, uključujući šest smrtnih ishoda. U Mađarskoj je evidentirano 530 oboljelih, uglavnom odraslih, dok je u Njemačkoj, gdje broj oboljelih nije velik, potvrđen genomski profil virusa prisutnog u Austriji i Mađarskoj.

Zbog toga je Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC) izdao upozorenje državama članicama Europske unije o potrebi pojačanih mjera zaštite, poput cijepljenja, populaciji koja je izloženija zarazi hepatitisom A.

U Hrvatskoj stabilno

U Hrvatskoj je, na sreću, epidemiološka situacija s hepatitisom A povoljna. Virus se u nas javlja sporadično, a povremeno u manjim klasterima ili grupiranjima bliskih kontakta, ili kao manje obiteljske epidemije, kažu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).

Tijekom protekle godine zabilježena su 24 slučaja hepatitisa A, a do kraja svibnja 2025. potvrđeno je 11 slučajeva hepatitisa A, što je slična učestalost kao prošle godine. U zadnjem desetljeću u Hrvatskoj nismo imali zabilježenih smrtnih slučajeva od hepatitisa A.

– Broj oboljelih u Hrvatskoj se uobičajeno kreće od pet do tridesetak slučajeva godišnje, a povremeno se prijavljuje veći broj oboljelih u obliku manjih epidemija, odnosno grupiranja slučajeva, kao na primjer 2017. i 2018. godine, kada je zabilježeno 47, odnosno 96 prijava oboljelih te 2022. godine, kada je prijavljeno 207 oboljelih od hepatitisa A, navodi Iva Pem Novosel iz Odjela za epidemiologiju HZJZ-a.

U godinama kad je u Hrvatskoj zabilježen povećan broj prijava oboljelih od hepatitisa A, i u zemljama EU-a bilježila se međunarodna epidemija hepatitisa A koja je zahvatila više europskih zemalja i u kojoj se prijenos infekcije značajnim dijelom odvijao spolnim putem.

Dostupno cjepivo

Simptomi infekcije hepatitisom A uključuju povišenu temperaturu, gubitak apetita, mučninu, povraćanje, žuticu, tamnu mokraću i svijetlu stolicu. Većina ljudi se potpuno oporavi i razvije doživotni imunitet, ističe epidemiologinja.

– U današnje vrijeme do infekcije dolazi prvenstveno putem kontaminirane hrane i vode ili prljavih ruku, a dio oboljelih se zarazi i spolnim kontaktom. U slučaju spolnog puta prijenosa većina oboljelih su bili muškarci koji imaju spolne odnose s muškarcima, a rizik predstavljaju oralno-genitalni spolni odnos ili analno-oralni kontakt s osobom koja je zaražena virusom hepatitisa A, objašnjava Iva Pem Novosel.

Isto tako, postoji cjepivo za hepatitis A koje se preporučuje onima koji putuju u zemlje s povećanim rizikom od infekcije hepatitisom A, a cijepiti bi se trebali i u slučaju epidemije među bliskim kontaktima oboljelih te osobe iz skupina koje su u povećanom riziku za zarazu.

Usvojiti pravilne navike

Rizik zaraze izloženosti virusu hepatitisa A može se smanjiti prakticiranjem pravilnih higijenskih navika: na prvom je mjestu higijena ruku, odnosno temeljito pranje ruku toplom vodom i sapunom nakon korištenja toaleta i prije jela jer se virus izlučuje stolicom. Važno je i osigurati zdravstveno ispravne uvjete prilikom pripreme i konzumacije hrane, temeljito prati sirovo voće i povrće, čuvati namirnice u hladnjaku na odgovarajućoj temperaturi, termički ih dobro obraditi… Preporučuje se pranje pribora za jelo između pripreme različitih namirnica i održavanje površina gdje se priprema hrana čistima, izbjegavanje konzumiranja sirovog voća i povrća ako nije dobro oprano te izbjegavanje vode i leda iz potencijalno nesigurnih izvora i izbjegavanje hrane pripremljene u nehigijenskim uvjetima, primjerice na putovanjima.